Ministarstvo obrane donijelo odluku o usvajanju "nevidljivog lovca" na protivničke avione

Slobodan Đukić
Ministarstvo obrane Ruske Federacije donijelo odluku o usvajanju u naoružanje novih samohodnih PZO sustava kratkog dometa "Sosna". Radi se o raketnom sustavu koji će biti potpuno nevidljiv za radarsko-opažačka sredstva uvjetnog neprijatelja i kao takav izuzetno opasan po neprijateljske zrakoplove i helikoptere.

Usvajanje prvih jedinica ove borbene tehnike je planirano za 2022. godinu, prenosi internetski portal RIA Novosti.

Nedavno se na internetskim resursima pojavio video-materijal navođenog protuzračnog kompleksa "Sosna" koji je prošao kompletna državna testiranja, prenosi Vzgljad.

Sustav kratkog dometa "Sosna" je razvijen na modularnom principu, što omogućuje njegovo razmještanje na različite mobilne platforme kakve su, primjerice, vozila na kotačima ili gusjenična vozila, čija nosivost nije manja od 3,5 tone. Borbeni modul sustava "Sosna" je testiran na različitim mobilnim platformama koje koriste BTR-82, BMP-2, BMP-3, BMD-4 (ovaj posljednji ima sposobnost da se iz vojno-transportnog zrakoplova desantira specijalnim padobranima, op. prev.).

Borbenim modulom "Sosna" upravlja jedan operater. Njegovo ustrojbeno mjesto je opremljeno monitorom i pultom zapovijedanja. Iako se radi o potpuno automatiziranom sustavu, krajnju odluku o otvaranju vatre ipak donosi čovjek.

Glavna prednost protuzračnog raketnog sustava "Sosna" je što nema svoj radar

Razlog za ovakvu konfiguraciju oruđa, koja, uzgred rečeno, nije toliko česta kada su u pitanju mobilni protuzračni raketni sustavi, utemljena je na jednom vrlo važnom faktoru. Naime, nepostojanje radara omogućuje "Sosni" da prikriveno djeluje, što u krajnjoj liniji produžava njezin životni vijek na frontu. U suvremenom je ratu osnovni cilj neprijateljskih zrakoplovnih snaga neutraliziranje svih kopnenih vatrenih točaka koje isijavaju elektromagnentno radarsko zračenje. Raketaši neprestano "love" neprijateljska sredstva opremljena radio-izviđačkim i elektroničkim sustava za detekciju radarskog zračenja, na koje se onda ispaljuju specijalizirane proturadarske rakete koje se samostalno navode na izvor zračenja. Ukoliko ne postoji radarsko zračenje, onda svo ovo oružje i oruđe postaje potpuno beskorisno.

U gornjem dijelu borbenog modula "Sosna" nalazi se žirostabilizirana platforma na kojoj je razmješten blok optoelektroničke opreme koji se sastoji od višekanalnog sustava navođenja (termovizijska i TV tehnika) + laserski daljinomjer i laserski ozračivač za upravljanje raketom. Njegova optika ima sposobnost otkriti i pratiti letjelicu veličine lovačkog zrakoplova na daljini od nekoliko desetaka kilometara.

Prema riječima konstruktora ovog sustava, laserski ozračivač nije slučajno izabran kada je u pitanju princip navođenja PA rakete. Nakon integracije laserskog indikatora na bojevu raketu, koja pored toga upotrebljava i radio-zapovjedni sustav navođenja, efektivni domet rakete je uvećan za čak 2x - točnije, dosegnuo je horizontalni domet od 10 kilometara. Pri tome, težina rakete se smanjila za približno 2x, što je omogućilo kačenje veće bojne glave mase 7,2 kilograma, koja je razmjerno tome postala daleko efikasnija. Istovremeno s ovim tehničkim modifikacijama smanjila se i cijena same rakete, kao i cijena primijenjenih sustava za njezino navođenje.

Druga, ništa manje značajna karakteristika ovog sustava je respektabilni borbeni komplet koji se sastoji od 12 navođenih raketa klase zemlja-zrak kal. 130 mm, koje mogu pogoditi različite zračne objekte čija brzina doseže 300 m/sek. na daljini od 10 km i visini do 5 km. Ove rakete su smještene na rotirajući modul koji pokriva prostor 360 stupnjeva oko vozila. Na njemu se nalazi 2x6 raketa "Sosna-R" koje su smještene u specijalne transportno-lansirne kontejnere koji su slični kao na PZO sustavu "Pancir".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće