Kako je Kalašnjikov uz pomoć automata AK-47 postao glavni svjetski konstruktor streljačkog oružja?

87-godišnji konstruktor Mihail Kalašnjikov, tvorac čuvenog AK-47, na svečanosti povodom 60-godišnjice ovog modela, 6. srp 2007., Moskva. Putin je rekao da je AK-47 simbol stvaralačkog genija i da se treba boriti protiv proizvođača falsifikata AK-47, zbog kojih Rusija godišnje izgubi 2 mlrd dolara.

Getty Images
Njegovo oružje je postalo simbol revolucija i buntova. Ono čini preko 15% svjetskog arsenala streljačkog naoružanja.

Konstruktor Mihail Kalašnjikov je krajem 1940-ih konstruirao automat koji je kasnije postao glavno oružje sovjetske vojske, ali i jedan od simbola zemlje u kojoj je nastao.

Zvuči paradoksalno, no upravo je izum sovjetskog konstruktora postao simbol revolucije - najčešće ga nose gerilci i protivnici aktualnih vlasti u zemljama trećeg svijeta.

Životni put

Stariji vodnik Mihail Kalašnjikov za vrijeme rada na konstruiranju automata AK-47. Kalašnjikovljev automat je pobijedio na natječaju 1947. godine, poslije čega je postao dio arsenala SSSR-a.

Mihail Kalašnjikov je rođen 10. studenog 1919. godine u seljačkoj obitelji u seocetu Kurja u Altajskom kraju. Budući konstruktor je bio 17. dijete u obitelji. Roditelji nisu imali dovoljno novca da nahrane svu djecu pa je Mihail još u sedmom razredu našao posao i počeo raditi na izgradnji Turkmenistansko-sibirske željeznice.

Tamo se zainteresirao za ustrojstvo strojeva i tehnike. Zahvaljujući svome znanju kroz nekoliko je godina postao tenkist u sovjetskoj vojsci.

Kalašnjikov je prve izume stvorio još prije Drugog svjetskog rata. Jedan od njih je brojač pucnjeva artiljerijskog oruđa te brojač kilometraže za tenkovski motor. Oba ova izuma su se pravila serijski i koristila na strojevima toga doba.

Zatim je došla 1941. godina. Drugi svjetski rat je stigao i u Sovjetski Savez. U rujnu iste godine Kalašnjikov je kao tenkist otišao na front, no već nakon mjesec dana je ozbiljno ranjen i smješten u bolnicu. Budući da je ratovanje na prvoj liniji fronte za njega bilo završeno, zaposlio se u tvornici oružja u Iževsku gdje se bavio konstruiranjem streljačkog oružja za vojsku.

Prvi pištolj-mitraljez Mihaila Kalašnjikova.

Kalašnjikov je svoj prvi automat konstruirao još u bolnici. Bio je to pištolj-mitraljez za tenkiste - prenosivo oružje malih gabarita koje borci mogu unijeti u tenk, gdje nema mnogo prostora. Ispostavilo se, međutim, da je ovo oružje problematično, jer nema dobru gustoću paljbe, a u ratnim uvjetima nije bilo vremena za usavršavanje konstrukcije. Zbog toga je projekt obustavljen, a Kalašnjikov se posvetio proizvodnji serijskog oružja u tvornici.

AK-47

Početkom 1940-ih su se pojavile jurišne puške - nova klasa streljačkog oružja. Prve takve puške su imale nacističke trupe. Bila je to svojevrsna revolucija u svijetu proizvodnje oružja.

Ogledni primjerak AK-47 iz 1948. godine.

Te puške su bile specifične po tome što je njihov metak slabiji od običnog puščanog, ali je daleko jači od metka za pištolj. Time je bilo omogućeno da se snaga puščanog pucnja "križa" s brzinom paljbe pištolja-mitraljeza toga vremena. Ovo oružje je imalo rafalnu paljbu i pogađalo je ciljeve udaljene 100-200 metara, kao i puške iz tog razdoblja.

Upravo je u ovoj klasi oružja Kalašnjikov zabilježio svoj prvi trijumf, kada je napravio čuveni AK za "međukalibar" 7,62x39 mm. On je svoje djelo predstavio krajem rata 1945. godine na natječaju koji je Ministarstvo obrane raspisalo za novo osnovno oružje sovjetske vojske.

Krajem tog desetljeća Kalašnjikov je pobijedio konkurenciju na natječaju. Tada je tvornica u Iževsku, gdje je radio čuveni konstruktor, pokrenula proizvodnju automata "Kalašnjikov", u svijetu poznatijeg po oznaci AK-47.

Najpoznatijem automatu na svijetu tek je predstojalo temeljito usavršavanje, u čemu su poslije Drugog svjetskog rata sudjelovali zarobljeni njemački inženjeri iz koncerna Schmeisser. Najveći nedostatak modela AK-47 bila je loša gustoća paljbe. Točnije, on uopće nije imao gustoću paljbe. Tijekom narednih nekoliko godina ruski i njemački inženjeri su radili na otklanjanju ovog nedostatka automata "Kalašnjikov".

Ogledni primjerak AK-47 iz 1948. godine.

Tako je napravljena najpouzdanija platforma za streljačko oružje od koje ni danas u svijetu ne postoji bolja. Takvo mišljenje su iznijeli pripadnici Snaga za specijalne operacije (SSO) u razgovoru s redakcijom portala Russia Beyond.

"'Kalašnjikov' ima lošiju preciznost i gustoću paljbe od suvremenih 'Amerikanaca i Nijemaca', tako da bih u zatvorenom i tijesnom prostoru, gdje je važna brzina, radije izabrao platformu AR ili H&K, ali ako treba raditi na Bliskom istoku u Siriji, onda bez dvojbe biram AK, jer je pouzdan i ima jednostavne mehanizme", rekao je za portal Russia Beyond pripadnik SSO-a za vrijeme natjecanja ruskog Specnaza u Čečeniji.

U čemu je tajna uspjeha Mihaila Kalašnjikova i njegovog automata?

Streljačka platforma AK postala je popularna u svijetu upravo zbog pouzdanosti, i još više zbog jednostavne proizvodnje. Danas u svijetu ima oko 100 milijuna automata "Kalašnjikov" u 55 zemalja diljem svijeta. To su službeno registrirani primjerci, ne računajući nelegalne kopije automata. Ovo oružje se može vidjeti u rukama gerilaca ili boraca za neovisnost u zemljama trećeg svijeta.

Ima nekoliko faktora koji su doveli do toga. Na prvom mjestu su jednostavnost i pouzdanost mehanizama, o čemu je već bilo riječi, kao i niska cijena. Istočnoeuropski AK košta oko 300 dolara, a njegov glavni takmac na tržištu, američki AR-15, u najjeftinijoj varijanti košta 1000 dolara.

Zastava Mozambika.

Automat "Kalašnjikov" u svom arsenalu imaju sve zemlje socijalističkog bloka i mnoge druge zemlje u svijetu. Modifikacije AK-47 još uvijek se proizvode u Albaniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Egiptu, Iranu, Kini, Poljskoj, Rumunjskoj i Sjevernoj Koreji, često i bez licence.

Silueta automata "Kalašnjikov" može se vidjeti na državnom grbu, zastavi i novcu Mozambika i na grbu Zimbabvea. Donedavno je silueta legendarnog oružja krasila i grb Burkine Faso.

Policija je poslije tuče uhitila trojicu osumnjičenih i zaplijenila 14 automata AK -47, 6 mobitela, mnogo streljiva i gotovine u provinciji Chontales, Nikaragva.

Ovaj automat je popularan i među kriminalcima diljem svijeta. Primjerice, članovi latinoameričkih narkokartela su mu čak dali i nadimak "cuerno de chivo" ("jarčev rog", po svemu sudeći zbog zakrivljenog šaržera sa streljivom).

Život poslije AK

Platforma koju je stvorio Kalašnjikov krajem 1940-ih postala je temelj za razvoj čitavog oružarskog sektora u SSSR-u. Svi kasniji automati i mitraljezi, neovisno o kalibru i gabaritima, u Sovjetskom Savezu i Rusiji pravili su se na temelju sustava odvođenja barutnih plinova i mehanike modela AK.

Radnici prave AK-47 na traci u tvornici oružja, 23. studenog 2002., Iževsk, 1000 km istočno od Moskve.

U narednih pola stoljeća, poslije prvog modela, Mihail Kalašnjikov i njegovi učenici u Iževsku napravili su čitav niz automatskih pušaka - malogabaritni automat "Vitez" kalibra 9 mm za tijesne prostorije i gradske četvrti, gdje bi prevelika snaga AK mogla probiti zid i povrijediti civile; mitraljez "Kalašnjikov" i njegove modifikacije poput modela "Pečeneg" kalibra 7,62x39 mm; usavršenu verziju AK tijekom 1970-ih s kalibrom 7,62x39 mm i mnoge druge modele streljačkog naoružanja za razne namjene.

Konstruktor oružja Mihail Kalašnjikov u muzeju tvornice

"Da nije bilo Drugog svjetskog rata ja bih vjerojatno konstruirao tehniku koja olakšava težak rad seljaka. Nijemci su krivi što sam ja postao vojni konstruktor", rekao je Mihail Kalašnjikov novinarima na izložbi posvećenoj 60-godišnjici modela AK-47.

Mihail Kalašnjikov je do posljednjih godina svoga života sudjelovao u razvoju novog oružja u svojoj tvornici u Iževsku. Umro je u prosincu 2013. godine poslije teške bolesti.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće