Zaboravljena tehnologija: Samoljot 346, nacistički raketoplan koji je završio u SSSR-u

DFS 346 je bio njemački raketoplan koji se počeo razvijati tijekom Drugog svjetskog rata. Dizajnirao ga je Felix Kracht. Imao je vrlo aerodinamičan trup pomoću kojeg su njegovi dizajneri htjeli razbiti zvučnu barijeru.

Let u ležećem položaju

Zanimljivo je da ovaj zrakoplov nije trebao polijetati sa zemlje. Naprotiv, bio je dizajniran za lansiranje sa stražnjeg dijela velikog matičnog broda, a za tu je ulogu odabran zrakoplov Dornier Do 217.

Dornier Do 217N

Arhivska fotografija

Tipična operativna misija fotografskog izviđanja bi uključivala paljenje motora Walter 509B/C kako bi se ubrzalo na brzinu od 2,6 Ma i ostvario planirani let iznad željenog cilja, u kojem bi DFS 346 izvršio kontrolirani silazak pri velikoj brzini.

Još jedan zanimljiv detalj njemačkog dizajna je taj da je jedini član posade zrakoplovom morao upravljati u ležećem položaju s licem prema dolje.

Arhivska fotografija

U sovjetskim rukama

Dok se prototip gradio u Halleu, Crvena armija je zarobila prve modele zračnih tunela i djelomično dovršeni prototip.

Sovjetski OKB-2, pod vodstvom Hansa Rössinga i Aleksandra Bereznjaka, je 1946. godine bio zadužen da nastavi s razvojem njemačkog zrakoplova. Zarobljeni primjerak je dobio novo ime - "Samoljot 346" (samoljot znači zrakoplov).

Arhivska fotografija

Nakon testiranja u zračnom tunelu, koje je otkrilo neke nedostatke u dizajnu, napravljena su određena poboljšanja. Sovjetske studije o zrakoplovu su pokazale da ne može dosegnuti čak niti 1 Ma, ali je unatoč tome dan nalog da se nastavi s izgradnjom i dodatnim ispitivanjima.

Leti!

Arhivska fotografija

1947. godine je napravljen potpuno novi, modificirani prototip. Kao matični brod za lansiranje je korišten američki B-29 Superfortress zarobljen u Vladivostoku. Njemački pilot Wolfgang Ziese je u nizu testiranja uspješno pilotirao raketoplanom, što je dovelo do izgradnje još tri prototipa.

Arhivska fotografija

U narednim su godinama provedena različita ispitivanja koja su pokazala da se zrakoplovom teško upravlja i da postoje problemi sa slijetanjem, zbog čega je doživio niz nesreća. Njegov posljednji let se odvio 13. kolovoza 1951., a Zeisse je iz zrakoplova morao iskočiti padobranom, jer upravljačke kontrole nisu reagirale.