Može li Rusija prestići SAD i Kinu u novom osvajanju Mjeseca?

Reuters
Možda je ta "utrka do Mjeseca" samo košmar koji bi ruska kozmonautika najradije htjela izbjeći. Ali izgleda da Rusija zapravo nema izbora.

"Amerika se vraća na površinu Mjeseca i to će se dogoditi ranije nego što očekujete", napisao je u studenom prošle godine na Twitteru direktor NASA-e Jim Bridenstine. Amerika je na taj način svečano objavila da sudjeluje u utrci za Zemljin satelit. Da, zasad je to samo na Twitteru, za razliku od Kine koja je na tamnu stranu Mjeseca već poslala i spustila svemirsku sondu, što se dogodilo prvi put u povijesti čovječanstva.

Za to vrijeme je u Rusiji na zasjedanju parlamenta zamjenik ravnatelja Roskosmosa oprezno pretpostavio: "Mislim da je počela utrka za Mjesec. I u tijeku je, izgleda, izvjesno nadmetanje između tri svemirske sile." Treća sila je, naravno, Rusija. Podrazumijeva se. Ruska svemirska agencija je najavila da će svoj novi koncept osvajanja Mjeseca predstaviti do proljeća 2019. godine. Međutim, radi se o tome da su sovjetski aparati tamo posljednji put bili daleke 1976. godine...

Zašto svi žele na Mjesec?

Letovi na Mjesec su, prije svega, vrlo skupa stvar. NASA nikada nije toliko trošila kao tijekom prvih godina 13-godišnjeg programa "Apollo" (program je počeo 1961. godine s ciljem da se na Mjesec iskrca prvi čovjek). Ali, smatra se da će se ova ulaganja u budućnosti isplatiti. Istraživanje Mjeseca je važno za fundamentalnu znanost, a Mjesec se također promatra kao kozmodrom za ekspedicije na Mars s rezervama goriva i drugih resursa. To su "vrata" za istraživanje udaljenijih dijelova svemira.

Danas Mjesec, kao ni Antarktika, nikome ne pripadaju. "Tamo [na Antarktici] postoji pravilo: ako se stanica postavi u blizini jezera, nitko drugi to ne može učiniti. Slična situacija je i na Mjesecu", rekao je direktor Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti Lav Zeljoni. U UN-u je 1979. godine usvojen sporazum prema kojem su Mjesec i njegove rude "zajednička baština čovječanstva" i tamo nitko ne može objaviti svoj suverenitet. Problem je samo u tome što ni Rusija ni SAD ni Kina nisu ratificirale taj sporazum. Što znači da su sporovi oko resursa, kojih na Mjesecu ima mnogo, samo pitanje vremena. Tamo, na primjer, postoji izotop helij-3, koji je na Zemlji rijedak. Njegove rezerve na Mjesecu mogu opskrbiti čovječanstvo energijom za najmanje 250 godina. I kako je već istaknuo direktor Indijske organizacije za svemirska istraživanja Kailasavadivoo Sivan, "one zemlje koje budu mogle ovaj izvor energije prebacivati s Mjeseca na Zemlju kontrolirat će čitav taj proces".

Osim toga, postoji mogućnost da će Međunarodna svemirska postaja 2024. godine prestati postojati u današnjem obliku. Danas oko polovice troškova održavanja stanice snosi SAD (oko 2,5 milijardi dolara godišnje), a ugovor ističe 2024. godine. Administracija Donalda Trumpa ne želi da SAD izdržava Međunarodnu svemirsku postaju. NASA već ima planove prebaciti se na orbitu oko Mjeseca i na Mjesec, a Međunarodnu svemirsku postaju iznajmljivati na korištenje privatnim tvrtkama. Kina na Međunarodnoj svemirskoj postaji nikada nije ni bila (Kinezi planiraju 2020. godine lansirati svoju stanicu), a za Rusiju je to ozbiljna prijetnja: preostaje joj samo ili letjeti na Mjesec ili ostati izvan igre.

ISS

"Ali ruski svemirski program i bez toga danas tapka u mjestu. Problem je u tome što se on neprekidno odgađa i mijenja", kaže za Russia Beyond inženjer Aleksandar Šajenko, jedan od konstruktora ruske rakete-nosača "Angara-A5" i južnokorejske rakete-nosača KSLV.

Nedovršeni projekti

Aktualni planovi Rusije su da se prva uputi na Mjesečev južni pol, gdje se pod tlom nalaze zalihe smrznute vode, pa će se tamo pojaviti i baza. 2020. godine će se na južni pol uputiti ruska sonda Luna-27 s opremom Europske svemirske agencije.

Iste godine Rusija planira poslati na Mjesec neke svoje dijelove Međunarodne svemirske postaje, koji će se tridesetih godina pretvoriti u Mjesečevu bazu koju će stalno posjećivati svemirski brodovi.

Plan je dobar, ali problemi već postoje. Planirano za 2019. lansiranje ruskog aparata Luna-25 odgođeno je na dvije godine. Prvi put u povijesti aparat bi se spustio na Mjesečev južni pol, no vijeće Ruske akademije znanosti je odlučilo da testovi nisu prošli najuspješnije. Rusija je zbog toga već izgubila jednog partnera - Švedsku, koja je svoje aparate za istraživanje egzosfere poslala kineskim brodom.

Sojuz MS-11 na kozmodromu Bajkonur

"Planovi se stalno mijenjaju. Do danas nismo napravili novi brod 'Federacija' [grade ga već 10 godina]. Kažu da će projekt biti zatvoren i da ćemo početi s modernizacijom 'Sojuza'. Još uvijek ne možemo lansirati tešku raketu 'Angara A-5'", kaže za Russia Beyond Vadim Lukaševič, nekadašnji konstruktor "Suhoja".

"Zaboravljene tehnologije"

Postoji i drugi problem: Rusija je "zaboravila" tehnologiju lansiranja i spuštanja svemirskih letjelica na druga nebeska tijela, tehnologiju stvorenu u SSSR-u. Već više od 40 godina nitko nije letio dalje od Zemljine orbite i rezultat toga je da je Rusija bez te prakse zaostala u razvoju, smatraju u Ruskoj akademiji znanosti. Ljudi koji su znali raditi sa svemirskim sondama danas su ili u mirovini ili ih više nema među živima.

Na kraju krajeva, Kina je polako ali sigurno došla do razine razvoja lunarnog programa koji su SSSR i SAD imali 60-ih i 70-ih godina, no ta je razina sada nedostupna i Rusiji i Americi, smatra Aleksandar Šajenko.

Kineska nacionalna svemirska agencija

Za početak Rusija će morati ponovno uvježbati spuštanje sonda na Mjesec. A sve to otežavaju i sankcije. Rusija je ranije kupovala od Amerike oko 70% tehnike za svemirske potrebe, što sada nije u stanju. To, naravno, otežava proces.

Kako dobiti na vremenu?

Znači li to da Rusija ispada iz utrke za Mjesec? Ne, šanse još uvijek postoje. Tako misli Aleksandar Šajenko, i kao primjer navodi aparat DAN ("dinamički albedo neutrona"), koji je i otkrio vodu na Marsu i Mjesecu, a sada radi radi na marsomobilu Curiosity. Ili ruski orbitalni radio-teleskopski sustav "Radioastron", drugi najznačajniji projekt Rusije, koji je prenosio sliku najbolje rezolucije u povijesti astronomije i trajao dvije godine dulje od predviđenog roka (prestao je slati signal tek u siječnju ove godine).

DAN (

Postoji još jedna okolnost koja ide Rusiji u prilog. Američki senat i generalni inspektor NASA-e Paul Martin se ne slažu s Trumpovim planovima o privatizaciji američkog segmenta Međunarodne svemirske postaje. "Amerikanci strepe da će njihovo mjesto zauzeti Kinezi ukoliko se oni povuku s ISS-a i okrenu se prema Mjesecu", smatra Lukaševič. To je možda i jedan od mnogih razloga zašto će ISS još dugo ostati u orbiti.

"Naš glavni problem je manjak motivacije na svim razinama. Financiranje postoji, ali i dojam da nitko ustvari ne vjeruje u to da je utrka za Mjesec zaista potrebna", rezimira Šajenko. "Postoji Međunarodna svemirska postaja i pretpostavljam da, dok ona bude funkcionirala u postojećem režimu, Rusija neće biti ozbiljno zainteresirana za Mjesec."

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće