Ruski znanstvenici na dnu Bajkala pronašli stotine milijuna tona nafte kojom se "slade" bakterije

Zaleđeni Bajkal

Aleksandar Černih/Russian Look/Global Look Press

Sibirski su znanstvenici došli do zaključka da se na dnu Bajkalskog jezera nalazi između dvije i pol i tri stotine milijuna tona nafte koja se polako podiže i zagađuje čistu vodu najvećeg spremnika pitke vode na svijetu, prenose ruski mediji. Kako tvrdi doktor geološko-mineraloških znanosti i suradnik Instituta naftno-plinske geologije i geofizike Sibirskog odjela Ruske akademije znanosti Valerij Moskvin, ukoliko bi na ovom prostoru došlo do jakog potresa, jednokratno oslobađanje samo 1,2 tone ove tekućine izazvalo bi ekološku i gospodarsku katastrofu.

Novosibirski znanstvenik ističe da vrijednost čiste vode bajkalskog bazena iznosi 93 tisuće aktualnih proračuna Rusije. Kako je akademik rekao, mimo aktivacije seizmoloških procesa bajkalska nafta predmet je znanstvenih istraživanja, ali ona ujedno predstavlja i opasnost za jezereske ekosustave.

"Zahvaljujući ekspedicijama na znanstveno-istraživačkom brodu 'G. J. Vereščagin' i spuštanju pomoću podvodnih dubokovodnih aparata 'Mir' (u razdoblju od 2004. do 2008. godine) u istočnom dijelu Bajkalskog jezera, na području rtova Gorevoj Utes i Tolstij, na dubini od 200 do 900 metara, pronađene su bitumenske strukture. Odatle se nafta povremeno podiže u vidu loptica promjera od oko jednog centimetra, a u jezerske se vode svake godine ispušta od tri do pet tona", naglasio je ruski znanstvenik.

Kako je rekao, upravo mikroorganizmi koji apsorbiraju tu naftu pomažu da voda Bajkalskog jezera ostane čista.

"Riječ je o bakterijama iz roda Rhodococcus koje oksidiraju ugljikovodike.  One u svom životnom ciklusu upotrebljavaju ugljikovodike i gotovo u potpunosti iskorištavaju 'najukusnije' od njih (odnosno parafinske). Rhodococcus obitava u naftnom bitumenu i zaustavlja širenje nafte velikom akvatorijom bazena. Istovremeno, ove bakterije igraju ulogu indikatora vrijedne i opasne tvari", naglašava Moskvin.

Po njegovim riječima, ovi mikroorganizmi pomogli su znanstvenicima da dokažu očito biogeno porijeklo nafte u Bajkalskom jezeru i odrede njezinu starost, odnosno da je nastala prije manje od 65 milijuna godina.

"To je jedna od najmlađih nafti koje se danas pojavljuju na Zemlji. Sama analiza pojave i sazrijevanja nafte u relativno mladom naftno-plinskom objektu od izuzetne je važnosti za znanost. Ona omogućava praćenje fenomena stvaranja nafte u uvjetima napetog geotermičkog režima pred našim očima", tvrdi akademik Aleksej Kontorovič, vodeći stručnjak u području geologije i geokemije nafte i plina.

Istovremeno, znanstvenik je uvjeren da ne može biti govora o industrijskom iskorištavanju nafte na Bajkalskom jezeru.

"To vam je kao u medicini, postoje zabranjene oblasti istraživanja koje mogu izobliči genotip čovjeka. Tako je i ovdje, na takvim mjestima kao što je Bajkalsko jezero tražiti naftu u industrijske svrhe zabranjena je tema, pa na to ne treba ni pomišljati", naglasio je ruski znanstvenik.

Bajkalsko jezero koje se nalazi u južnom dijelu istočnog Sibira po mnogočemu je jedinstveno. Riječ je o najdubljem jezeru na Zemlji i najvećem prirodnom rezervoaru pitke vode. U jezero se ulijeva 350 rijeka koje konstatno donose svoje vode. Duljina Bajkalskog jezera iznosi 636 kilometara, najveća širina 79,5 kilometara, a najmanja 25.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće