Ruski lijek protiv hepatitisa D u Americi okarakteriziran kao "prijelomna terapija"

U Rusiji je napravljen prvi lijek protiv hepatitisa D, bolesti koja je dosad bila neizlječiva. Preparat je stvoren u biotehničkoj kompaniji "Gepatera" iz fonda "Skolkovo". Uprava za hranu i lijekove SAD-a (US Food and Drug Administration, FDA) dodijelila je novom lijeku status "prijelomne terapije". To je u ponedjeljak priopćila informativna služba fonda.

"Preparatu Myrcludex B, čiji je tvorac biotehnološka tvrtka 'Gepatera' iz fonda 'Skolkovo', Uprava za hranu i lijekove SAD-a (US Food and Drug Administration, FDA) dodijelila je status 'prijelomne terapije'. Myrcludex B je u svijetu prvi lijek protiv hepatitisa D, bolesti koja je dosad bila neizlječiva. On je učinkovit i u liječenju hepatitisa B", navodi se u priopćenju.

To što je FDA dodijelila novom lijeku status "prijelomne terapije" znači da stručnjaci za razvoj i testiranje lijekova potvrđuju učinkovitost ovog pripravka. To će pojednostaviti plasiranje lijeka na tržišta SAD-a i Europe. Kako je istaknuto, produktivnost i sigurnost lijeka je dokazana tijekom istraživanja u vodećim klinikama Rusije i Njemačke. Na ruskom tržištu će se ovaj preparat pojaviti krajem 2019. godine.

Myrcludex B je stvoren na temelju istraživanja znanstvenika na Sveučilištu "Ruprecht-Karl" u Heidelbergu (Ruprecht-Karls-Universitt Heidelberg) i razvija se u okviru međunarodne suradnje s biotehnološkom tvrtkom MYR Pharma, GmbH (Njemačka). Myrcludex B blokira receptor kroz koji čestice virusa prodiru u stanice jetre. Tako se sprječava dalje širenje upale i razvoj opasnih komplikacija. Prilikom blokade proteina virusi ostaju izvan stanica, gdje ih uništava imunološki sustav organizma.

"Tvrtka 'Gepatera' razvija prvi preparat u svojoj klasi za liječenje kroničnog hepatitisa B s delta agensom, što je najteže virusno oboljenje jetre od kojeg pati oko 15 milijuna ljudi u cijelom svijetu. U ovom trenutku 90% bolesnika ne prima registriranu standardnu terapiju, a kod preostalih 10% oboljelih se bilježi krajnje niska učinkovitost liječenja pomoću pegiliranog interferona (PEG-IFN), jedinog preparata koji se trenutno koristi u te svrhe", rekla je Kamila Zarubina, direktorica za razvoj u klasteru bioloških i medicinskih tehnologija Fonda "Skolkovo", a njezine se riječi navode u spomenutom priopćenju.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, danas od hepatitisa B u svijetu boluje oko 257 milijuna ljudi. Od toga je 15 milijuna inficirano hepatitisom D (koji se razvija samo kod oboljelih od hepatitisa B). Kod pacijenata zaraženih hepatitisom D velika je vjerojatnost razvoja terminalnog stadija zatajenja jetre u slučaju akutne infekcije i ubrzane ciroze jetre, a u slučaju kroničnih infekcija i vjerojatnost hepatocelularnog karcinoma (rak jetre). Akutni virusni hepatitis svake godine odnosi 1,5 milijuna ljudskih života - više nego HIV, malarija i tuberkuloza.