Analiza ruskog stručnjaka: Može li nova turska pomorska baza u Crnom moru ugroziti Rusiju?

Slobodan Đukić
Turska gradi novu vojno-pomorsku bazu na obalama Crnog mora. Ona će se nalaziti na svega 100 km od bivše sovjetske granice. Turski mediji ističu da će njezina funkcija biti osiguravanje podvodnih plinskih instalacija "Turskog toka" koji ide iz Rusije. Međutim, je li to baš tako? Može li Crnomorska flota zaštititi Rusiju od nekih budućih provokacija?

Turska ima namjeru izgraditi novu pomorsku vojnu bazu na istočnim obalama Crnog mora. Ovo je u utorak prenio turski internetski medij Milliyet. Prema informacijama koje se mogu pročitati u tekstu, novi vojni objekt će biti izgrađen u rajonu gradića Sürmene, udaljenog 40 km od Trabzona. Kapacitet nove vojne baze će biti oko 400 vojnika i časnika, a tu će svoje zaposlenje naći i 200 civilnih osoba, prenosi ruski internetski portal Vzgljad.

Zašto je Turcima potrebna još jedna vojno-pomorska baza?

Turska se odlučila na ovaj korak, jer SAD planira ojačati svoje prisustvo u akvatoriju Crnog mora nakon eskalacije najnovije krize na relaciji Kijev-Moskva, koja se dogodila incidentom u Kerčkom tjesnacu. Još jedan od mogućih uzroka je i osiguravanje plinovoda "Turski tok", čija je podvodna dionica kompletirana 5. studenog ove godine. Međutim, turski vojni stručnjaci napominju da je ideja o izgradnji pomorske vojne baze na Crnom moru stara najmanje deset godina, kada nije bilo ni spomena o energetskom koridoru, ili još manje o potencijalu krize ovakvih razmjera koja je nastala između Ukrajine i Rusije.

Novi objekt će biti deveta po redu baza turske ratne mornarice. Danas ova država raspolaže s osam vojno-pomorskih baza koje su raspoređene na četiri mora: u Iskenderunu i Mersinu u Sredozemnom moru, u Foči i Akzasu u Egejskom moru, u Ereğliju na Crnom moru, u Gölcüku na Mramornom moru. Pored toga, Turska ima baze u Istanbulu i Çanakkaleu, koje se nalaze u tjesnacima Bosporu i Dardanelima.

"Turcima ova baza ne treba da je zaštiti od vojnih brodova SAD-a. Ona ima jednak izgovor kao što to ima i sustav proturaketne obrane koji navodno treba zaštititi Europu od raketnog napada iz Irana. Zašto Turci prave vojnu bazu na obalama Crnog mora i tu stežu svoju vojno-pomorsku šaku, kada se u skladu s konvencijom Montreux američki ratni brodovi u njezinim vodama mogu zadržati najviše 21 dan", zapitao se bivši zapovjednik Crnomorske flote admiral Vladimir Komoedov.

"Istok je delikatna stvar. Na istoku se ne nalaze samo velebni haremi, nego tu postoje i sile koje su sposobne svoj potencijal projektirati i na vodu. I to tjera na razmišljanje", dodao je Komoedov. "Ja mislim da vrijedi razmisliti o novim ciljevima Turske, ako se ima u vidu sadržaj konvencije Montreux, koja ne dozvoljava šire prisustvo 'trećih' zemalja u vodama Crnog mora. Uostalom, radi se o 'zatvorenom' moru gdje bi potencijalni agresor koji bi došao izdaleka imao veoma ograničen manevar za izvođenje velike pomorske operacije. Dakle, rapidan rast američkih pomorskih efektiva u Crnom moru nosi isključivo deklarativni karakter", napominje je Komoedov.

Po riječima admirala Komoedova, Crnomorska flota je u posljednje vrijeme značajno ojačana, tako da je po svojoj moći jednaka s cjelokupnom turskom mornaricom. "U vrijeme kada sam ja bio zapovjednik Crnomorske flote, a to je bilo početkom 2000-ih godina, turska flota je bila čak četiri puta snažnija od naše flote", istaknuo je admiral. Turska se u to vrijeme intenzivno uzdigla na ekonomskom planu, i kod njih su se pojavili novi brodovi, borbeni čamci i podmornice, dok se u našoj floti pojavila svega jedna podmornica tipa "Varšavjanka", rekao je Komodeov.

Međutim, nakon tog sumornog ali kratkotrajnog razdoblja dolazi do rasta Crnomorske flote, koja počinje dobivati novu tehniku iz brodograđevinskih postrojenja koja su pravljena za potrebe vojne supersile kakav je bio SSSR. "U vrlo kratko vrijeme smo se uspjeli izjednačiti s Turcima. U ovom trenutku Crnomorska flota raspolaže s kompletnom borbenom grupom udarnih podmornica. Stigli su novi brodovi, gdje posebno mjesto zauzimaju raketne fregate", precizirao je Komoedov. "Istovremeno Turska također nije stajala na mjestu, tako da se njezina flota i dalje razvijala. Ukoliko postoji tendencija da se izgrade dodatne vojno-pomorske baze, to znači da ih oni planiraju i popuniti", zaključuje admiral.

Crnomorska flota je kvalitetnija od cjelokupne turske mornarice

Predsjednik Udruženja za potporu flote, kapetan prve klase Mihail Nenašev, primjećuje da je razvoj turske ratne mornarice u Crnom moru očekivana reakcija. Nenašev ističe da će Rusija, ukoliko ovi potezi nisu usmjereni ka destabilizaciji regionalne sigurnosti i potencijalnom kvarenju rusko-turskih odnosa, na ovakve odluke svog južnog susjeda gledati s razumijevanjem.

Stručnjak je pojasnio da je razvoj turske mornarice prirodan proces. Trgovačko brodovlje dominira nad vojnom/borbenom komponentom. Naime, preko 80% svog izvoza Turska transportira morskim putem. "Ukoliko Turska nema neke 'skrivene' namjere, onda ih treba pustiti da na miru podižu svoju pomorsku infrastrukturu, kao što to, na kraju krajeva, i mi radimo. Najvažnije je da Turska ne dozvoljava kršenje aktualnih svjetskih konvencija, niti dopušta infiltraciju mornarica 'trećih' država koje žele vršiti provokacije prema našoj zemlji", napominje kapetan.

Nenašev je također primijetio da je sa stanovišta odnosa u snazi pomorskih borbenih efektiva Crnomorska flota snažnija od turske mornarice. "Bez obzira na to što je turska mornarica po broju borbenih plovila veća od Crnomorske flote, ona joj po svojoj vatrenoj moći, koja uključuje ukupan broj raketa i količinu ciljeva koje može napasti, teško može parirati", kategoričan je Nenašev. Prema njegovim riječima, Turci raspolažu sa skupinom od 12-14 podmornica, 15 velikih površinskih brodova (fregate i patrolni brodovi). Međutim, svi ovi brodovi su tehnološki zastarjeli: "Turci trenutno moderniziraju svoje brodograđevinske kapacitete koji će biti kvalitetniji od naših u ovoj regiji. Međutim, iako je njihova flota brojnija od Crnomorske, ona je u tehnološkom smislu inferiornija", pojasnio je stručnjak.

"Glavni brod Crnomorske flote, raketna krstarica 'Moskva', nalazi se u fazi remonta, gdje će poslije modernizacije biti uvjerljivo najmoćnije ratno plovilo u Crnomorskom bazenu. Pored njega se tu nalaze i mali raketni brodovi klase 'Samum', koji se odlikuju iznimno velikom brzinom kretanja (čak 55 čvorova), i koji zahvaljujući snažnom naoružanju koje se sastoji od supersoničnih protubrodskih raketa 'Moskit' mogu vrlo učinkovito reagirati na svaku provokaciju koja bi se pojavila u ovoj regiji", napominje sugovornik.

Pored navedenih borbenih plovila Nenašaev nije mogao preskočiti i šest novih podmornica koje su naoružane krstarećim raketama "Kalibr" dometa i do 2500 km. One su bazirane u lukama u Novorosijsku i Sevastopolju. Tu se nalaze i kopneni raketni protubrodski sustavi koji praktički pokrivaju cjelokupni akvatorij Crnog mora. "Turci savršeno dobro znaju s čime sve raspolažemo i kakve su nam mogućnosti. Mornarica nije samo skup brodova, nego je prije svega jedna velika znanost. Tu nisu prisutna samo morska, nego i oceanska iskustva koja su se stjecala desetljećima. Pored nadvodnih i podvodnih plovila, tu se nalazi i mornarička avijacija. Ukratko, po svim ovim kriterijima Turska se ne može mjeriti s Rusijom", ističe Nenašev. Vojni stručnjak je također ukazao na to da se Crnomorska flota u ovom trenutku nalazi u fazi modernizacije, dodavši da je u proteklih deset godina ona obnovila čak 90% svojih borbenih efektiva.

Pored svega ovoga Nenašev se osvrnuo i na informaciju iz turskih medija o izgradnji nove tuske vojno-pomorske baze na Crnom moru. Vjerojatno se radi o početku naredne etape modernizacije turske mornarice koja će trajati pet godina, i koja se neće realizirati samo u Crnom, nego i u Sredozemnom moru: "Oni žele postati regionalni lider kada je u pitanju pomorska moć. To je njihov plan, i oni su poduzeli sve mjere da ga i ostvare" rekao je Nenašev. Što se tiče Rusije, ona ne bi trebala imati nikakve bojazni kada je u pitanju daljnji razvoj turske mornarice. Pored toga što su dvije zemlje taktički saveznici, gore navedeni argumenti odlučujuće podupiru ovu konstataciju. "Mi se danas zajednički suočavamo s ratom u Siriji koji nikome nije potreban. Turska ima velikih problema na svojim južnim granicama, gdje je pored svakodnevnih sukoba prisutan i izbjeglički faktor", rekao je stručnjak.

Zajedničko kontroliranje američke nepredvidljivosti

"Kada govorimo o zajedničkom suprotstavljanju SAD-u, mi vrlo uspješno možemo spriječiti njihove nepredvidljive poteze. Da ne dopustimo njihov pokušaj rušenja konvencije Montreux koja propisuje dopuštenu tonažu brodova koji se mogu naći u Crnom moru, kao i vrijeme koje se može provesti u njegovim vodama", dodao je. Prema mišljenju Nenaševa, NATO će u narednom razdoblju pokušati povećati napetost u akvatoriju Crnog mora u cilju daljnjeg pritiska na Rusiju, međutim, ne tako naglo i oštro kako se zamišlja. "Europska Unija i NATO su opterećene problemima u svom dvorištu, kao što se to trenutno događa u Francuskoj", objasnio je stručnjak.

Nenašev vjeruje da će stratezi koji rukovode Sjevernoatlantskim savezom pokušati odvući pažnju s realnih unutarnjih problema, tako što će pokušati u Crnom moru stvoriti vruću točku. Međutim, to je malo vjerojatno, jer je za daljnju eskalaciju potrebna jedinstvena politička volja između zemalja članica. "Za ovako nešto je potrebno imati monolitnu i agresivnu političku volju, a osnovni preduvjet za daljnje poteze je da imate stabilnu unutarnju situaciju u svojim zemljama. Ne vjerujem da je u ovakvim okolnostima moguće da se ta skala agresivnosti izenanada podigne na vrh", govori Nenašev. "Oni će poslati 1-2 broda koji će se rotirati u vodama Crnog mora, a paraleleno s tim je moguće dodatno 'huškanje' istočnoeuropskih zemalja protiv nas, i u principu je to maksimum koji treba očekivati od nekog budućeg plana", istaknuo je stručnjak.

Iz svega se ovoga navodi zaključak da nova turska vojno-pomorska baza koja treba biti izgrađena na Crnom moru nije tu radi osiguravanja podvodnih instalacija "Turskog toka". Njezine želje su vezane za što veće ojačavanje pomorske moći na ovom pravcu. A za Rusiju to nije beznačajna činjenica. Iako je u posljednje vrijeme prisutno taktičko savezništvo između Moskve i Ankare, pitanje je koliko će ono trajati. Jer ipak ne treba zaboraviti da je Turska i dalje članica NATO-a, vojnog saveza koji prema Rusiji gaji krajnji animozitet.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće