Banka živih organizama: Kako ruski projekt "Noina arka" doprinosi očuvanju bioraznolikosti

Sveučilište "Lomonosov"

Sumirani su rezultati ruskog megaprojekta "Noina arka" koji se bavi istraživanjem i očuvanjem raznolikosti živog svijeta na našem planetu. Kao njegov najvažniji rezultat označeno je stvaranje jedinstvenog u svijetu elektroničkog skladišta živih sustava. U bazi podataka nalazi se 1,1 milijun uzoraka, od mikroorganizama do stanica ljudskog tkiva.

Virtualnu banku čine biološke zbirke Moskovskog državnog sveučilišta i drugih ruskih visokoškolskih ustanova. U elektroničkom skladištu pohranjeni su podaci o živim organizmima koji obitavaju u Rusiji i zemljama ZND-a, ali i pojedinim europskim i azijskim zemljama. U projekt je uključeno više od 350 ljudi iz 14 odjela MGU-a. Od 2015. do 2018. stručnjaci su izveli preko 150 ekspedicija poslije kojih je opisano više od 200 novih vrsta živih organizama.

U ovom se trenutku u elektronskoj banci nalazi preko 1,1 milijun uzoraka. Svi živi organizmi posjeduju svoju "osobnu iskaznicu" s detaljnim informacijama, među kojima su taksonomski status, genomska sekvenca, podaci o zbirkama sveučilišta ili muzeja koji posjeduju informacije, istraživačima koji su ih sakupili, metodama rada.

"Prvi u svijetu smo ponudili interaktivnu platformu za ovakva istraživanja. To je omogućilo Moskovskom državnom sveučilištu da postane najveći dobavljač informacija o biološkoj raznolikosti u Rusiji", rekao je rektor Moskovskog državnog sveučilišta Viktor Sadovničij.

U okviru projekta pojavili su se laboratoriji koji omogućuju čitanje genetskih informacija, kriobanke biljnog materijala, kao i ljudskog genetskog i staničnog materijala.

Po riječima rukovoditeljice istraživanja "Ljudski biomaterijal" Anastasije Jefimenko, razvoj biobankinga izuzetno je značajan za biomedicinsku znanost.

"Provedba suvremenih kvalitetnih znanstvenih istraživanja ne može se zamisliti bez stvaranja reprezentativnih zbirki ljudskog biomaterijala. Važan aspekt našeg istraživanja bio je rad na stvaranju staničnih zbirki, kako običnih, tako i matičnih stanica. Koristeći formirane zbirke, radimo na staničnim modelima bolesti kod ljudi. To nam omogućuje da se upoznamo s mehanizmima njihovog nastanka i pronađemo djelotvorne lijekove. Razvili smo metode koje omogućuju da se ciljano mijenjaju genetičke mutacije u stanicama pacijenata", rekla je u intervju za RT Jefimenko.

Znanstveni megaprojekt MGU-a "Noina arka" inicirao je Viktor Sadovničij 2014. godine. Po riječima stručnjaka, u Rusiji se pojavio prvi projekt u kategoriji Mega Science, usredotočen na proučavanje bioraznolikosti, dok se rad na popunjavanju elektroničke banke podataka, kako se očekuje, nastavlja.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće