Protiv "šehid-mobila" i prenamijenjenih Toyota s mitraljezima od sada će djelovati i ruske korvete?

Iljdus Giljazudinov/Sputnik
Po iskustvima iz sirijske kampanje, ruska Kopnena vojska je na svojim vježbama počela aktivno primjenjivati taktičke modele borbe protiv sitnih "točkastih ciljeva" i "šehid-mobila", a ovakvih aktivnosti nisu pošteđeni ni mornari. Cilj je maksimalno iskoristiti potencijal brzometnih topova koji se nalaze u naoružanju malih raketnih brodova.

Ministarstvo obrane je u program borbene obuke na malim raketnim brodovima ubacilo novu tematsku cjelinu. Ona je razvijena na bazi borbenih iskustava iz Sirije. Radi se o usavršavanju sposobnosti borbenih posada na ovim brodovima da vatrom iz artiljerijskog oruđa učinkovito eliminiraju kopnene ciljeve neprijatelja, točnije složene točkaste ciljeve kao što su, primjerice, terenski automobili s mitraljezima. Tom se prilikom brod koji djeluje mora kretati brzinom 15-18 čvorova, u cilju izbjegavanja eventualnog neprijateljskog protudjelovanja.

Po mišljenju vojnih stručnjaka, razvoj novih sposobnosti kod artiljerijskih posada osigurat će povećanje taktičkih mogućnosti malih raketnih brodova prilikom vatrene potpore desantu mornaričkog pješaštva, ili udarnim skupinama specnaza.

Kako su za informativni portal Izvestija rekli u Glavnom zapovjedništvu Vojno-pomorskih snaga Rusije, na temelju iskustava u sirijskoj kampanji u okviru programa borbene obuke malih raketnih brodova (korveta - po klasifikaciji NATO-a) unesene su izvjesne promjene. Tako će od sada njihove posade uvježbavati taktiku djelovanja iz univerzalnog artiljerijskog oruđa AK-176, po objektima na kopnu. Osnovni zahtjevi će biti da artiljerijske posade ostvare precizne udare iz broda u pokretu, gdje će mete biti realni ciljevi koji će imitirati lakoolopljenu borbenu tehniku.

U sastavu naoružanja malog raketnog broda klase 12341 nalazi se jednocjevni artiljerijski modul AK-176 kalibra 76,2 mm, koji je namijenjen za borbu protiv pomorskih i zračnih ciljeva. On se nalazi na prednjem dijelu broda. Njegov tempo gađanja varira o okolnostima i iznosi od 30 do 120 granata u minuti. Maksimalni tempo paljbe koji iznosi 120 granata u minuti poduzima se samo u slučajevima krajnje nužde. Obično se djeluje kratkim serijama od po nekoliko granata. Svaka rasprskavajuće-razorna granata ispaljena iz ovog topa sadrži oko 400 grama eksplozivnog punjenja, što jamči onesposobljavanje lakooklopljenog borbenog cilja kao što je oklopni transporter, tzv. "šehid-mobil" ili prenamijenjeni džip koji je ojačan teškim mitraljezom. Ovi artiljerijski moduli AK-176 se nalaze i na fregatama klase 22800 "Karakurt", a također i na novim patrolnim brodovima klase 22160 i 23550.

"Po iskustvima iz sirijske kampanje, ruska Kopnena vojska je na svojim vježbama počela aktivno primjenjivati taktičke modele borbe protiv sitnih 'točkastih ciljeva' i 'šehid-mobila' (kolovijalan naziv za vozila kojima upravljaju samoubojice), a ovakvih aktivnosti nisu pošteđeni ni mornari", izjavio je Dmitrij Boltenkov, ruski vojni stručnjak specijaliziran za mornaricu.

"Granata kalibra 76,2 mm može vrlo lako uništiti građevinski objekt koji je zaposjednut za obranu, ili automobil, ali tu se javlja drugi problem. Naime, direktan pogodak u točkastu metu nije nimalo naivan zadatak, posebno kada se prilikom gađanja brod kreće. Za ovakve zadatake mornari se moraju osposobiti kroz razvijanje navika i podizanje svoje borbene osposobljenosti", napominje stručnjak. Tradicionalno, osnovni zadatak malih raketnih čamaca je borba s neprijateljskim površinskim brodovima, jer su realne mogućnosti njihove artiljerije ograničene na vatrenu podršku manjim desantnim operacijama. Izraelci, primjerice, aktivno primjenjuju svoje raketne fregate kao sredstvo vatrene potpore različitim rodovima svojih specijalnih snaga.

Prema riječima Dmitrija Boltenkova, u perspektivi se pred korvete mogu postaviti zadaci vatrenog pokrivanja neprijateljskih točaka raspoređenih na obali, kao i uništavanje njihove borbene tehnike. Tom je prilikom brod dužan stalno manevrirati kako bi izbjegao uzvratnu vatru s kopna.

"Suvremeni brodovi ne posjeduju oklopnu zaštitu i vrlo su ranjivi na eventualno protudjelovanje neprijatelja s obale. Tako su, primjerice, tijekom Falklandskog rata pripadnici britanskog mornaričkog pješaštva vatrom iz običnih protutenkovskih raketnih bacača teško oštetili argentinsku korvetu koja je pokušala podržati pomorski desant na jednom od otočnih arhipelaga", napominje stručnjak.

U posljednjih se nekoliko godina vatreno pokrivanje kopnenih ciljeva neprijatelja raspoređenog na obali od strane brodske artiljerije sve više koristi na vojnim vježbama ruske ratne mornarice. Najbolje rezultate postižu artiljerijska sredstva kalibra 100 i više milimetara, koja se nalaze na malim raketnim brodovima klase 21631 "Bujan-M" i fregatama klase 11356. Primjerice, razarači klase 956 "Sarič" imaju po četiri artiljerijska oruđa kalibra 130 mm raspoređena u dvoredne kupole koja su sposobna na neprijatelja sručiti silu od 180 granata u minuti, gdje svaka od tih granata ima po 3 kilograma eksplozivnog punjenja.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće