Operativno-taktički raketni sustav 9K720 "Iskander-M"
Ramilj Sitdikov/SputnikRusija je uvećala svoj arsenal visokopreciznih raketa za 30x u posljednjih šest godina. Ovaj podatak je početkom studenog objavila medijska kuća Krasnaja Zvezda koja se nalazi pod izravnim patronatom Ministarstva obrane RF. Naravno, neki precizniji podaci koji se tiču konkretnih brojki i sl. tom prilikom nisu priopćeni.
Prije svega, radi se raketama koje će se lansirati s kopnenih operativno-taktičkih raketnih sustava "Iskander-M". Ovaj raketni sustav sa standardnom aerobalističkom ili krstarećom raketom, klase zemlja-zemlja, može uništiti neprijateljski cilj koji se nalazi na daljini do 500 km. Pored konvencionalne bojeve glave, ove rakete mogu nositi i nuklearno oružje.
Zahvaljujući svojim kvalitetama, gdje se posebno ističe vrhunska preciznost djelovanja po neprijateljskom cilju, kao i vrlo složena trajektorija leta same rakete koja se kreće hiperzvučnom brzinom (što implicira potpunu bespomoćnost suvremenih i perspektivnih sustava PRO za njezino presretanje op. autora), ovaj raketni sustav predstavlja jedan od stupova obrambene sposobnosti ruske vojske. I pored pobrojanih prednosti koje smo naveli, ovaj sustav ima ozbiljan potencijal za daljnju modernizaciju, što su istaknuli i najvažniji autoriteti u državi.
Što se tiče naprednog paketa modernizacije, u prvom planu će se raditi na unapređenju sustava za upravljanje vatrom, ističe vojni analitičar novinskog lista Izvestija Dmitrij Safonov i dodaje "u ovom trenutku obrambene industrije iz cijelog svijeta aktivno rade na sustavima za protuelektronsku borbu, koje mogu jednostavno "isključiti" raketu ili je preusmjeriti s njezine putanje leta". Dakle, prema riječima eksperta, kada je u pitanju modernizacija "Iskandera", pored unapređenja sustava za upravljanje vatrom, obratit će se posebna pozornost i na povećanje njegove otpornosti na najnovije sustave za protuelektronsku borbu.
Brojni vojni analitičari smatraju da su svi napori koji se na "zapadu" ulažu u razvoj sustava za protuelektronskua borbu, kao i raketnih sustava za proturaketnu obranu, praktički uzaludni, jer je mogućnost presretanja raketa koje se lansiraju iz sustava "Iskander-M" izuzetno mala. "Ne možemo reći da takvi sustavi neće moći presresti i oboriti neku našu raketu, no njihove mogućnosti za tako nešto su izuzetno male. Posebno se to odnosi na raketne sustave 'Patriot'", rekao je za medijsku kuću Russia Beyond savjetnik zapovjednika Raketne vojske strateške namjene RVSN, general-pukovnik Viktor Jesinj.
Kao efektivna dopuna sustavima kopnenog baziranja "Iskander-M", u osnovi "raketnog štita" ćemo imati i "krilata čudovišta" koja polijeću s mora. Radi se o raketnom sustavu "Kalibar", koji će biti sastavni dio praktički svih suvremenih raketnih brodova i napadnih podmornica ruske vojske.
Efektivni domet koji pokrivaju ove rakete kreće se u rasponu od 300 do 2600 km. Radi se o krstarećim raketama čija putanja nije klasična balistička (u obliku amplitude), nego horizontalna - ravna, gdje zahvaljujući suvremenim sustavima za navođenje ova raketa prati reljef terena i leti praktički iznad ljudskih glava.
Vrlo važna stavka kod ovih raketa je njezina sposobnost da nosi širok spektar različitih bojevih glava. Tehnološki razvoj ruskog vojno-industrijskog komleksa, točnije njegovog sektora za proizvodnju perspektivnog streljiva, omogućit će da se u vrlo bliskom vremenskom razdoblju razvije nova generacija konvencionalnih bojevih glava koje će po svojoj razornoj snazi biti bliske taktičkom nuklearnom oružju. Na taj način će se višestruko povećati učinkovitost visokopreciznog oružja velikog dometa, bez rizika od radioaktivne kontaminacije koja je posljedica djelovanja taktičkim nuklearnim oružjem. Sve ovo je u ogromnoj mjeri ograničavalo kopnene jedinice (oklopno-mehanizirane i specijalne snage) da brzo zaposjednu prostor na kojem je uništen neprijatelj. Sada to više neće biti slučaj.
Ovako dramatično povećanje ruskog udarnog raketnog arsenala nije povezano s tvrdnjom da se država sprema za rat, nego s nečim drugim:
"Nakon raspada SSSR-a koji se dogodio 1991. godine, Rusija je prošla seriju teških ekonomskih kriza koje su njezinu vojsku i vojno-industrijski kompleks unazadili za gotovo 20 godina. Stvari se nabolje mijenjaju tek početkom drugog desetljeća 21. stoljeća, kada dolazi do drastičnog poskupljenja energenata (cijena za barel nafte je skočila na 120 američkih dolara), što je u nacionalnom proračunu stvorilo prostor za obimnu modernizaciju ruske vojske koja je počela 2012. godine s dolaskom novog ministra obrane Sergeja Šojgua. Radi se o kolosalnim investicijama, koje se mjere i trilijunskim ciframa, a koje će se utrošiti za kupnju novog naoružanja i vojne opreme u cilju obnove pune borbene spremnosti ruske vojske", rekao je medijsku kuću Russia Beyond vojni analitičar Viktor Litovkin.
Dakle, ne dolazi u obzir nikakva tvrdnja da se Rusija sprema za ratni sukob. Jednostavno, ruska vojska mora nadoknaditi ogroman zaostatak koji se stvarao desetljećima i "popuniti rupe" koje su tom prilikom "zjapile" u sustavu obrane. Naravno, tu treba uzeti u obzir i njezinu slavnu ratnu tradiciju, koja novim generacijama stvara obvezu ponovno izgraditi najmoćniju vojsku na svijetu, koja će biti u stanju učinkovito obraniti svoj narod i svoju veliku domovinu bez obzira na brojnost i kvalitetu potencijalnog neprijatelja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
