Rusi "osvajaju" svemir: 2019. drastično više lansiranja ruskih svemirskih raketa

Aleksej Varočko, direktor Državnog svemirskog znanstveno-proizvodnog centra "Hruničev" (GKNPC "Hruničev"), koji pravi svemirske rakete iz obitelji "Proton" i "Angara", sredinom ovog mjeseca je izjavio da će njegova tvrtka biti u stanju naredne godine lansirati čak deset svemirskih raketa "Proton".

"Zahvaljujući mjerama potpore od Roskosmosa, GKNPC postupno ulazi u planirani obujam proizvodnje lansirnih vozila u oba svoja proizvodna centra u Moskvi i Omsku. U 2019. godini očekujemo rast lansirnih aktivnosti teških raketa - izvest ćemo do deset lansiranja 'Protona' i još jedno probno lansiranje rakete 'Angara-5'", izjavio je Varočko na konferenciji za medije 17. listopada.

Reuters

Imajući u vidu da su ove godine lansirane samo dvije rakete tipa "Proton", a prethodne četiri, najavljenih deset lansiranja u 2019. predstavljaju drastičan skok, što svjedoči o rapidnom razvoju ruskog svemirskog programa. I informacija o drugom lansiranju rakete nove generacije "Angara-5" (koja bi u perspektivi trebala zamijeniti "Proton") je prilično spektakularna, jer ukazuje na to da se dugotrajni razvoj ove sofisticirane svemirske letjelice, koja je svoj prvi probni let imala u prosincu 2014., konačno privodi kraju.

Obitelj ruskih svemirskih raketa "Proton", uz čuveni "Sojuz", predstavlja udarnu pesnicu ruskog svemirskog programa još od 1965. godine. Ove lansirne letjelice respektabilne nosivosti od gotovo 23 metričke tone od tada do danas su se koristile kako za komercijalna, tako i za državna lansiranja korisnog tereta u Zemljinu orbitu, pa čak i dalje - ka Marsu i Veneri. Do sredine ove godine izvršeno je preko 400 uspješnih lansiranja raketa ovog tipa.

Neke od najpoznatijih misija "Protona" uključuju postavljanje glavnog modula svemirske postaje "Mir" u orbitu 1986. godine, postavljanje modula "Zarja" i "Zvijezda" na Međunarodnu svemirsku stanicu 1998. i 2000. godine, a 2016. je raketom "Proton" u orbitu Marsa uspješno postavljen specijalni satelit za analizu atmosfere, u sklopu rusko-europskog istraživačkog projekta "ExoMars".

Planiranih deset misija "Protona" u 2019. godini su sljedeće:

Vojislav Gavrilović

Stiže "Angara"

Iako je planirani broj lansiranja "Protona" u narednoj godini zaista impresivan, možda još veći značaj ima drugi dio izjave direktora instituta "Hruničev" - onaj o drugom probnom lansiranju modularne rakete nove generacije "Angara-5".

Angara

Global Look Press

Ova letjelica u sebi inkorporira sva najnovija dostignuća ruske raketne znanosti i predviđena joj je uloga glavnog nosača satelita i drugog korisnog tereta za rusko Ministarstvo obrane, rusku svemirsku agenciju "Roskosmos", ali i komercijalne partnere iz cijelog svijeta. Masa korisnog tereta koji ova raketa može ponijeti iznosi 35 tona, a njezini motori ne koriste agresivno-toksične vrste raketnog goriva, pa se smatra i ekološki praktičnijom.

Možda glavna prednost ove rakete je u tome što će, za razliku od "Protona", čija se lansiranja mogu izvoditi jedino s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, ona pružiti veću lansirnu fleksibilnost Moskvi time što će operirati s ruskog vojnog kozmodroma Pljeseck, a vjerojatno i s najnovijeg kozmodroma "Vostočni", lociranog u Amurskoj oblasti.

Kozmodrom "Vostočni"

Global Look Press