Ruski biokemičari u slini sibirskog mrkog medvjeda pronašli novi antibiotik

U prvoj polovici prošlog stoljeća Alexander Fleming je izvršio revoluciju u medicini otkrivši prvi poznati antibiotik: penicilin. Međutim, desetljeća nekontrolirane primjene lijekova dovele su do toga da se svake godine sve češće pojavljuju kulture opasnih bakterija otporne na standardne pripravke.

Zato su znanstvenici prisiljeni tražiti nove prirodne kemijske spojeve koji su u stanju ubijati patogene mikroorganizme. Tijekom novog istraživanja stručnjaci iz Rusije i SAD-a su u slini sibirskog mrkog medvjeda otkrili tvar koja ga štiti od stafilokoka, smrtonosne bakterije koja izaziva širok spektar, od infekcije rana do upale pluća i meningitisa.

Sibirski smeđi medvjed je, inače, podvrsta mrkih medvjeda koja nastanjuje veći dio Sibira istočno od Jeniseja, kao i teritorij Mongolije i Kine. Najveći dio prehrane ove životinje čini biljna hrana, što ih ne sprječava da povremeno love sobove, losove ili ribu.

Tim znanstvenika pod rukovodstvom akademika Aleksandra Gabibova iz Instituta za bioorgansku kemiju Ruske akademije znanosti i dobitnika Nobelove nagrade Sidneyja Altmana sa Sveučilišta Yale odlučio je zaviriti u usta gospodara tajge ne iz čiste znatiželje, već unutar velikog projekta proučavanja mikroorganizma mnogih vrsta divljih životinja. Prisilni sudionici eksperimenta uhvaćeni su u sibirskoj tajgi, nakon čega su im uzeti uzorci sline za laboratorijsku analizu.

Kako se navodi u priopćenju za medije Instituta za bioorgansku kemiju Ruske akademije znanosti, koristeći inovativne tehnologije analize mikrobnih zajednica i metode sintetičke biologije, znanstvenici su među bakterijama u usnoj šupljini medvjeda pronašli rijetku populaciju visokoaktivnih mikroorganizama tipa Bacillus pumilus, koji proizvode antibiotik amikumacin. Daljnja analiza pokazala da ova supstanca učinkovito eliminira opasnog izazivača oboljenja kod čovjeka pod imenom zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus).

Otkriće novog prirodnog antibiotika je posebno značajno, jer stafilokoki često razvijaju otpornost na medicinske preparate. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu PNAS, ne samo da otvaraju put ka novim medotama liječenja čitavog niza oboljenja, nego će također pomoći znanstvenicima da bolje razumiju puteve razvoja rezistentnosti na antibiotike i metode djelovanja lijeka na stanice bakterija.

Ranije su druge grupe istraživača već priopćile da su otkriveni učinkoviti antibiotici u najrazličitijim prirodnim izvodima, primjerice, u želucu čovjeka i ispod njegovog nosa, kao i u žlijezdama čegrtuša i na površni tijela mrava.