Sjajne perspektive ruskih "Terminatora": Umjetna pamet i agilnost kao prioritet

Slobodan Đukić
Prema izvorima zapadnih analitičara, Rusija je u posljednjih nekoliko godina pojačala intenzitet u razvoju široke palete različitih borbenih robotiziranih sustava. Osnovni cilj uvođenja robotiziranih sustava u sustav oružanih snaga jest smanjenje gubitaka u živoj sili, kao i učinkovitija uporaba izviđačkih i oružanih sustava prilikom otkrivanja ciljeva i djelovanja po neprijatelju.

Rusija je spremna u borbenim djelovanjima upotrijebiti nove borbene robote, koji će osigurati odlučujuću taktičku spremnost u odnosu na dosadašnje borbene sustave. Na posljednjim vojnim vježbama, koje su se održale na prostoru trenažnog centra Alabino, sudjelovala je i najnovija robotizirana tehnika koja će u narednom razdoblju sve više ulaziti u sastav operativnih jedinica ruske vojske. Postoje opravdane indicije da su Rusi svoje robote isprobali i u realnim borbenim uvjetima u Siriji. Prema riječima pukovnika Olega Pomuzaeva, prvog čovjeka unutar Glavnog direktorata za znanstveno-istraživačku djelatnost - GUNID, borbene sposobnosti nove tehnike zasnovane na robotiziranim platformama pokazale su visoku razinu upotrebljivosti. To se posebno odnosilo na borbene robote "Nerehta".

Prema izvorima zapadnih analitičara, Rusija je u posljednjih nekoliko godina pojačala intenzitet u razvoju široke palete različitih borbenih robotiziranih sustava. Tako imamo robote koji su namijenjeni pružanju vatrene potpore trupama na zemlji, zatim robote za izvlačenje onesposobljenog ljudstva, robote za materijalno-tehničko opremanje na fronti, robote za prolazak kroz minska polja i razminiranje terena itd. Osnovni cilj uvođenja robotiziranih sustava u sustav oružanih snaga jest smanjenje gubitaka u živoj sili, kao i učinkovitija uporaba izviđačkih i oružanih sustava prilikom otkrivanja ciljeva i djelovanja po neprijatelju.

"Neretha" predstavlja robotiziranu borbenu platformu koja je razvijena sukladno programu korjenite modernizacije ruske vojske. Nalazi se na gusjeničaru kojeg pogoni hibridni motor. Predviđeno je da se na njeznoj platformi razvije čitav spektar borbenih sustava, uključujući izviđačku i posebno borbenu varijantu. Na nju se može nakačiti borbeni modul koji je opremljen teškim mitraljezom "Kord", koji praktički predstavlja automatski snajper u kalibru 12,7 mm. Pored njega se može spregnuti i PKT u kal. 7,62 mm. Elektro-optički sustav koji se nalazi u sklopu modula otkriva ciljeve na daljinama i do 3 km, i navodi na njih mitraljesku vatru. Zahvaljujući svojoj ozbiljnoj nosivosti koja iznosi gotovo 500 kg tereta, "Neretha" se može pretvoriti i u bespilotnog robota-kamikazu, koje može postati zastrašujuće oružje na frontu.

Pored robota "Nerethe", posebno je zanimljiv i robot "Platforma-M", koji se također nalazi na gusjeničnoj platformi. Još je manjih dimenzija, što ga čini vrlo nezgodnim protivnikom na fronti u cilju otkrivanja i neutraliziranja. Na njegovu platformu se mogu integrirati mitraljezi i ručni raketni bacači, kao što je, npr., "Šmelj", što ga čini izuzetno ozbiljnim takmacem na fronti. Po prvi put se ovaj tip robota primijenio u vježbovnim operacijama ruske i bjeloruske vojske na strateškoj vojnoj vježbi "Zapad-2017".

Borbeni robot "Platforma-M" je po svojim ukupnim karakteristikama i dizajnu vrlo sličan američkom pandanu Multi-Utility Tactical Transport MUTT, koji se koristi u jedinicama mornaričke pješadije SAD-a. Predstavlja besposadno daljinski upravljano vozilo na gusjenicama, minijaturnih dimenzija, solidne autonomije kretanja. Idealno je za operacije izviđanja neprijatelja, uništavanje fiksnih i pokretnih ciljeva, kao sredstvo neposredne vatrene potpore kopnenim jedinicama, u poslovima patroliranja i čuvanja važnih objekata. Neprijatelja otkriva putem radarskog ili elektro-optičkog pasivnog uređaja koji se nalazi na specijalnog gondoli i spregnut je s integriranim oružjem.

Umjetna inteligencija je neminovnost

Na ovim sustavima se uskoro uključuje ugradnja upravljačkih sustava s umjetnom inteligencijom, što će još više smanjiti ovisnost robota o čovjeku (u ovom slučaju operatera na upravljačkom punktu). Poznato je da suvremene vojske sve više koriste sredstva za PEB koja u velikoj mjeri zagušuju telemetrijske kanale za vezu, preko kojih se upravlja borbenim robotom. Ugradnjom posebnih programa umjetne inteligencije robot će moći samostalno donositi odluke po strogo projektiranim algoritmima, koji su napravljeni po modelu suvremenog bojnog polja, i tako u velikoj mjeri postati autonoman na front. Rusija je izuzetno zainteresirana za razvoj borbene tehnike koja će imati sposobnosti umjetne inteligencije. U kreiranju ovih avangardnih sustava sudjeluje gotovo cjelokupan vojno-indsutrijski kompleks sa specijaliziranim znanstveno-istraživačkim kapacitetima.

Osnovna mana ovih sustava je velika slabost prilikom ometanja veze između operatera i robota, što treba riješiti implementacijom upravljačkog kompleksa s umjetnom inteligencijom. Naravno, upravljanje ovim robotima je moguće i preko kabela, ali je tada radijus kretanja znatno ograničen, a i tijekom borbe može dođi do njegovog pucanja.

Ubrzavanje-agilnost-brzina

Još jedna mana robotiziranih sustava je vrlo slaba oklopna zaštita, kao i općenito loša prohodnost i pokretljivost (može lako doći do prevrtanja robota na neravnim terenima). Sve ove točke predstavljaju izazov za ruske konstruktore, na koji moraju naći brz odgovor. U narednom razdoblju nas očekuje ozbiljan zamah na tom polju, što će rezultirati brojnim modifikacijama postojećih modela, u smislu veće autonomije robota od operatera, daleko veće stabilnosti prilikom kretanja, pobošljanja na planu agilnosti, ubrzavanja, njegove maksimalne brzine, usvajanja novih oružanih sustava i, naravno, učinkovitije oklopne zaštite, koja i nema neki pretjerani prostor za unapređivanje, ali koja i neće biti toliko prijeko potrebna ako se ispune prethodno nabrojani uvjeti.