Stručnjaci iz znanstvenih institucija u Moskvi, Novosibirsku, Tjumenju i Amesu u Iowi (SAD) došli su do otkrića da su u stalno smrznutom zemljištu u Jakutiji, na području rezervata prirode Mamontova gora, formiranom prije 3,5 milijuna godina, sačuvani prastari mikroorganizmi, rekao je šef katedre za geokriologiju Geološkog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov Anatolij Bruškov.
Profesor Bruškov je ujedno i glavni autor članka posvećenog rezultatima istraživanja koji je objavljen u međunarodnom znanstvenom časopisu Gene.
Otkrili smo da u zamrznutom sloju formiranom prije oko 3,5 milijuna godina i visokom 60 metara živi ogroman broj, njih na stotine, različitih mikroorganizama, kako onih koji obitavaju u vodi, tako i u zemljištu. Prema rezultatima analize genoma, shvatili smo da bi najmanje jedna desetina organizama mogla pripadati nepoznatim vrstama, objasnio je Bruškov.
Znanstvenici u objavljenom tekstu naglašavaju da bi takva raznovrsnost bakterija, ukoliko bi došlo do klimatskih promjena i odmrzavanja stijena, mogla izazvati nepredvidljive posljedice u biosferi.
"Ukoliko bi bakterije iz zamrznutih stijena dospjele u našu okolinu, posljedice bi mogle biti nepredvidljive, jer je nepoznanica u kakvoj bi se interakciji našle sa živim organizmima. Mnogi mikroorganizmi su različiti od onih koji se nalaze u aktualnoj biosferi. Neki mogu biti opasni ili, možda, pak, korisni", rekao je šef katedre za geokriologiju Geološkog fakulteta MGU.
Na području rezervata Mamontova gora, koji je nastao taloženjem riječnih naslaga u doba neogena (prije oko 14 do 11 milijuna godina), ovakvo istraživanje provedeno je prvi put. Po riječima Bruškova, mikroorganizmi su identificirani dekodiranjem dijelova genoma koji se sporo razvijaju. Analiza je provedena u Institutu za kemijsku biologiju i fundamentalnu medicinu Sibirskog odjela Ruske akademije znanosti u Novosibirsku.
Profesor Bruškov je međunarodnoj javnosti poznat i po sudjelovanju u istraživanju u kojem su na ovom području otkrivene bakterije koje usporavaju proces starenja.
Bruškov je, inače, sebi ubrizgao pronađeni bacil i poslije dvije godine konstatirao da ni jednom nije dobio gripu i da ima povećani priljev energije. Međutim, o proizvodnji preparata na bazi ovog bacila, iako za to u svijetu postoji veliko zanimanje, još uvijek je rano govoriti, jer su za to potrebna opsežna ispitivanja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu