Kopnena vojska Rusije: Historijat, struktura, perspektive

Vitalij Timkiv/RIA Novosti
Prije nekoliko dana, točnije 1. listopada, u Rusiji je obilježen Dan Kopnene vojske (rus. Denj Suhoputnih vojsk) koja čini najbrojniji vid oružanih snaga Ruske Federacije. U čast praznika Kopnene vojske VRF, u narednom dijelu teksta dat ćemo kraći pregled njezine slavne povijesti, uz osvrt na njezinu transformaciju tijekom dugog razdoblja postojanja, kao i suvremene trendove u daljnjem razvoju.

Respektabilna vojna tradicija

Kopnena vojska ima povijest staru nekoliko stoljeća. Službeno je ona po prvi put formirana 1. listopada 1550. godine. Na ovaj je datum prvi ruski car Ivan IV., poznatiji kao Ivan Grozni, objavio je carski ukaz kojim je udario temelje stvaranja vojne organizacije u ruskoj državi. Prve vojne formacije činilo je oko 1100 ljudi naoružanih ručnim oružjem, dok je u narednim desetljećima taj broj narastao na 300 tisuća ljudi. Vojnici su uglavnom regrutirani od seljačkog, a djelomično i od gradskog stanovništva.

Portret Ivana Groznog, slikar Viktor Mihajlovič Vasnjecov, 1897.

80 godina kasnije, ruski Car Mihail Fjodorovič formira Pukovniju novog ustroja, čija je struktura nastala na temelju inozemnog zapadno-europskog obrazca. Do početka 18. stoljeća nizom strukturnih reformi ruska vojska polako dobiva obrise centralizirane organizacije. Međutim, svoju suštinsku transformaciju ruska vojska provodi pod rukovodstvom karizmatičnog ruskog cara Petra I. (Petra Velikog). Reforma se sastojala u podjeli na pješaštvo, konjicu i artiljeriju, a također su implementirane mjere održavanja regularnog poretka kopnene vojske i mornarice koje su se sastojale od obvezne regrutacije kmetova i slobodnih ljudi bez stalnog mjesta boravka ili stalnog zaposlenja. Promijenjen je i dotadašnji status plemstva time što su i oni prisiljeni na obveznu vojnu službu, obveznu nastavnu pripremu za vojnu ili civilnu službu. Ukratko, za vrijeme njegove vladavine ruska vojska postaje moderna organizacija koja je ubrzo svoju snagu potvrdila na terenu stvorivši moćno Rusko Carstvo.

Portret ruskog cara Petra I. (1672.-1725).

Sve do 1917. godine kopnene jedinice ruske vojske su se uglavnom sastojale od klasičnih pješadijskih, konjičkih i artiljerijskih jedinica. Formiranjem SSSR-a dolazi do stvaranja "Sovjetske armije" i nove reorganizacije unutar Kopnene vojske dodavanjem novih jedinica koje su se pojavile kao posljedica tehnološke revolucije. Tako nastaju oklopne jedinice, topničko-raketne postrojbe, protuzrakoplovne jedinice, inženjerija i dr.

Kopnena vojska u modernom vremenu

Kopnena vojska Ruske Federacije je stvorena 7. svibnja 1992. godine, i u njezin sastav su ušle ne samo jedinice koje su bazirane na teritoriju Ruske Federacije, nego i objekti koji su ostali na postsovjetskom prostoru. U tom trenutku je ukupna brojnost kopnene vojske iznosila oko 1,4 milijuna ljudi. U narednim godinama, uslijed racionalizacije vojske i uvođenja modernih tehničkih sredstava, njezin se broj smanjio za približno 6 puta, tako da trenutno on iznosi oko 270 tisuća ljudi. Na današnji dan struktura Kopnene vojske se sastoji od 12 armija i 1 armijskog korpusa unutar kojih se nalazi 8 divizija i 147 brigada, podijeljenih u različite rodove koje čine Kopnenu vojsku (motorizirane, oklopne, topničko-raketne, PZO i specijalne jedinice).

Što se tiče opremljenosti ovih jedinica, ruska vojska slovi za vjerojatno najjaču vojsku na svijetu kada je u pitanju kopnena komponenta. Posebno se to ogleda u broju tenkova i borbenih vozila pješaštva. Naime, Rusija u svom sastavu posjeduje najmanje 2700 jedinica tenkovske tehnike, od čega oko 1700 jedinica čine modernizirani tenkovi T-72B3 (900), T-80 (450) i najnoviji osnovni borbeni tenk T-90 (350). U vremenu ispred nas treba očekivati uvođenje u naoružanje i supermodernih tenkova 4. generacije T-14 "Armata" i to u broju od najmanje 100 komada. Posebno je impresivna topničko-raketna komponenta unutar Kopnene vojske koja se sastoji od 4500 artiljerijskih oruđa, gdje dominira raketna artiljerija zastupljena u vidu višecijevnih bacača raketa. U cjelini gledano, ruska vojska u svom sastavu ima oko 21 500 oklopnih vozila koji se nalaze na kotačima i gusjenicama.

Perspektive daljnjeg razvoja

Kao što smo napomenuli, u narednom vremenu se planira totalno prenaoružavanje ovih snaga najsuvremenijom borbenom tehnikom, koja će osigurati unapređenje borbenih sastava do razine izuzetno mobilnih bataljunsko-taktičkih grupa. Trenutno se stupanj modernizacije Kopnene vojske najsuvremenijim borbenim sredstvima procjenjuje na 42%. Naredna etapa modernizacije koja se planirana okončati do 2025. godine predviđa 100% opremanje svih jedinica najkvalitetnijom tehnikom. U tu svrhu su osigurana i impozantna novčana sredstva u iznosu od 17 trilijuna rubalja. Najnoviji produkti ruske vojne industrije na bazi "Armata" (OBT T-14, BMP T-15, SAU "Koalicija") će uskoro krenuti u serijsku proizvodnju. Pored njih se očekuje i početak serijske proizvodnje oklopnih borbenih vozila nove generacije "Kurganec" i "Bumerang". Očekuje se da će u sastav Kopnene vojske ući i radikalno modernizirane koncepcije postojećih sredstava na bazi tenka T-90A BMP-2 i BMP-3, zatim BTR-82A, novi Iskander, Tornado-S i Tornado-G, Uragan-1M, čitav spektar bespilotnih letjelica, komunikacijskih sustava, sredstava za protuelektronsku borbu, nove generacije opreme vojnika "Ratnik-2" itd. Ukratko rečeno, nema nikakve sumnje da ovaj vid oružanih snaga ruske vojske čeka blistava budućnost.

Više