Genetičari otkrili tajne preživljavanja Jakuta i Nganasana

Anton Petrov
Genetičari iz Rusije i SAD-a dešifrirali su DNK Jakuta i Nganasana. Oni su tom prilikom otkrili neobičnu varijantu gena koja je spomenutim sjevernim sibirskim narodima omogućavala da prežive u uvjetima konstantne hladnoće, polarnih noći i načina prehrane koji gotovo u potpunosti čine masnoće, navodi se u članku objavljenom u časopisu Molecular Biology and Evolution.

"Analiza podataka do kojih smo došli omogućila je da izdvojimo sedam vrsta gena vezanih za život na sjeveru Sibira. Tri su u vezi s načinom prehrane i posebno s metabolizmom masti što govori o tome da su se Jakuti, Nganasani i drugi narodi Sjevera adaptirali na dijetu bogatu životinjskim mastima. Pored toga, svi oni igraju važnu ulogu u proizvodnji energije, u metabolizmu bjelančevina i radu staničnih membrana", ističe Ryan Gutenkust sa Sveučilišta u Arizoni, prenosi RIA Novosti.

Eskimi, Čukči i mnoge druge sjeverne etničke grupe, kao i žitelji Tibeta, izuzetno su zanimljivi genetičarima, jer su se prilagodili životu u ekstremnim uvjetima, u kojima ljudi iz južnijih krajeva obično ne mogu preživjeti. Tako su, recimo, genetička istraživanja Tibetanaca omogućila znanstvenicima da izdvoje gene koje su stanovnici te visoravni naslijedili od drevnih ljudi, denisovaca, i koji su im pomogli da se prilagode nedostatku kisika u planinama.

Problem je, kako ističe Gutenkunst, što su "čiste" populacije predstavnika tih sjevernih planinskih naroda skoro u potpunosti iščeznule, pa nije moguće istražiti analogne dijelove DNK i saznati na koji način su oni mogli dovesti do toga da njihovi preci prežive u surovim uvjetima karakterističnim za sjever i planine. U ovom trenutku u Rusiji živi manje od tisuću Nganasana i oko 480 tisuća Jakuta.

Kako bi riješili problem, Gutenkust i njegove kolege ujedinili su napore sa stručnjacima ruskog Instituta za citologiju i genetiku SO RAN u Novosibirsku i pomogli američkim genetičarima da dobiju uzorke DNK Jakuta i Nganasana, dešifriraju ih i izanaliziraju. U pokušaju da nađu "sibirske" gene znanstvenici su analizirali preko 500 tisuća "preciznih" mutacija u njihovim DNK.

Analiza je, po riječima stručnjaka, ukazala na to da Jakuti i Nganasani, bez obzira na kardinalne razlike u načinu života (prvi su nomadi stočari, a drugi lovci skupljači), predstavljaju bliske rođake.

Ovaj podatak nije slučajan, u to su se vrijeme glečeri posljednji put počeli povlačiti, što je omogućilo narodima krajnjeg Sjevera da prošire areal i počnu živjeti na prostoru oslobođenom od leda. I Jakuti i Nganasani su kasnije bili suočeni s dramatičnom redukcijom stanovništva, što govori o izuzetno surovim uvjetima u Sibiru u to doba i teškom prilagođavanju na njih.

Ta borba s prirodom, kako ističu znanstvenici, dovela je do pojave seta gena koji su omogućili Jakutima i Nganasanima da se hrane isključivo mesnom i masnom hranom bez ozbiljnih problema sa zdravljem. Prisutnost tih mutacija u njihovim DNK, smatraju znanstvenici, govori o tome da su oba naroda prvotno bili lovci skupljači, i da su Jakuti tek kasnije mogli pripitomiti jelene, uzgojiti sjeverne vrste krava i postati nomadi stočari.

Dane mutacije koje su omogućile Jakutima i Nganasanima da zadrže nisku razinu kolesterola i masti u krvi i ne pate od hipotermije mogu znanstvenicima pomoći u otkrivanju korijena bolesti povezanih s narušavanjem rada tih gena, i pronalaženju novih načina zaštite organizma od sličnih problema.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće