Sve opasnija "igračka": Pametne bombe uskoro na ruskim dronovima

Bespilotna letjelica "Kalašnjikov" prikazana na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu "Armija-2017" održanom u Izložbenom centru "Patriot"

Bespilotna letjelica "Kalašnjikov" prikazana na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu "Armija-2017" održanom u Izložbenom centru "Patriot"

Stanislav Krasiljnikov/TASS
Prve bombe za jurišne bespilotne letjelice teške su oko 50 kg i mogu uništiti cilj udaljen od 12 do 20 kilometara.

Konstruiranje jurišnih dronova je suvremeni trend avio-industrije u Rusiji i cijelom svijetu.

Ruska vojska danas posjeduje nekoliko tisuća bespilotnih letjelica. Sada već nijedna vojna vježba ne prolazi bez promatračkih dronova koji tu i tamo "vise" u zraku.

Pored toga, sve scene u kojima ruski avioni i krstareće rakete uništavaju jedinice i objekte Islamske Države u Siriji snimaju se upravo pomoću bespilotnih letjelica.

Moskva, međutim, još uvijek ne posjeduje nijednu jurišnu bespilotnu letjelicu koja bi mogla bar na prvoj liniji fronte otkriti cilj i raketirati ga, kao što to, primjerice, može američki robot MQ-1 Predator.

Novi projekti

Ruski oružari su na forumu "Armija-2017", održanom u Podmoskovlju od 22. do 27. kolovoza, prvi put u zemlji predstavili pametne bombe za jurišne bespilotne letjelice.

Maketa bespilotne letjelice

To su bombe teške 50 kg koje dron može izbaciti na udaljenost od 12 do 20 km bez motora i do 100 km s korištenjem motora.

"Za ovo oružje mogli bi se iskoristiti projekti Konstruktorskog biroa 'Suhoj'. Primjerice, bespilotni avion BAS-62, koji je izvana veoma sličan američkom MQ-1 Predator. Pored njega, nove bombe bi mogle nositi letjelice korporacije 'MiG'. Njezin bespilotni udarni robot 'Skat' je, kao i prvi spomenuti kandidat, po vanjskom izgledu kopija američkog modela X-47, koji je proizvela tvrtka Northrop Grumman", kaže vojni analitičar lista Izvestija Dmitrij Safonov.

Stručnjak ujedno ističe da se oko tih projekata dizala velika medijska "prašina", ali zasad Rusija ne planira serijsku proizvodnju tih novih dronova.

"Ministarstvo obrane je to objasnilo činjenicom da su modeli BAS-62 i 'Skat' dobri za globalne ratove, kada vojno zapovjedništvo treba znati što se događa na drugom kontinentu. Sada ruska vojska nema takav cilj, i zbog toga zadatke uništavanja ciljeva rješava standardna avijacija", istaknuo je.

Nedostaci bespilotnih bombardera

"Ahilova peta" svih bespilotnih letjelica je u tome što one ne mogu ovisno o situaciji korigirati program leta tijekom same misije.

Dužnosnici ratnog zrakoplovstva traže volontere za predstojeću obuku operatera bespilotnog aviona MQ-1 Predator.

"Amerikanci nekoliko mjeseci pripremaju za let svoj MQ-1 Predator, a ako tijekom borbenog zadatka nešto krene naopako, odmah ga vraćaju u bazu. Tako se može izjaloviti višemjesečni napor stotina ljudi koji planiraju i pripremaju taj borbeni let", rekao je za portal Russia Beyond profesor Akademije vojnih znanosti Vadim Kozjuljin.

Pored toga, kada je robot već u zoni gdje treba djelovati, on može uništiti lažne ciljeve.

"Primjerice, ljudi u cijelom svijetu redovito u novostima čitaju vijesti ili gledaju snimke na kojima bespilotni bombarder ubija svatove ili pogrebnu povorku u Pakistanu ili Afganistanu, gdje su američki vojnici koristili podatke koji su tijekom leta već zastarjeli, pa su mirne kolone pogrešno identificirali kao karavane terorista", istaknuo je stručnjak.

Prvi jurišni dron u Rusiji

Po Kozjuljinovom mišljenju, u ovom trenutku u Rusiji najviše šanse za realizaciju ima projekt bespilotne jurišne letjelice stvorene na bazi školsko-trenažnog zrakoplova Jak-130 korporacije "Irkut".

"'Leteća školska klupa', kako vojnici zovu ovaj zrakoplov, već je sama po sebi robot. Ona tijekom leta može biti reprogramirana za letenje u različitim klimatskim i drugim uvjetima, a u slučaju potrebe 'klupa' se bez problema može preurediti u laki lovački avion", smatra on.

Ovaj zrakoplov može podići u zrak tri tone visokopreciznih raketa i pametnih bombi. Pored toga, korištenje zrakoplova Jak-130 za izvršavanje lokalnih zadataka (uništavanje terorista, čuvanje granica, borba protiv krijumčara droge) mnogo je jeftinija od korištenja zrakoplova poput "MiG" ili "Suhoj".

"U perspektivi se Jak-130 može preurediti tako da leti u automatskom i bespilotnom režimu", dodao je Kozjuljin.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće