Sergej Koroljov: Glavna dostignuća čovjeka koji je poslao Gagarina u svemir

4. svibnja 2017. Jekaterina Alejeva
Svjetska kozmonautika još uvijek razvija ideje Sergeja Koroljeva, a sovjetska kozmička dostignuća bi bez njega bila nezamisliva.
Sergei Korolev
Jurij Gagarin i Sergej Koroljov, 5. veljače 1961. / Izvor: RIA Novosti

1) Pilot i konstruktor

Govoreći suvremenim jezikom, Koroljev je bio čudo od djeteta. On je prve svoje uspješne projekte ostvario još u đačko doba. Sa 17 godina je predstavio projekt zrakoplova bez motora, a kasnije, na fakultetu (Koroljov je 1926. godine iz Kijeva premješten u čuvenu Moskovsku višu tehničku školu "Bauman"), projektirao je prvu jedrilicu u Sovjetskom Savezu namijenjenu akrobatskom letenju, između ostalog i izvođenju "mrtve petlje", što je uspješno demonstrirao sovjetski as Vasilij Stepančonok. Sam Koroljov je završio pilotski tečaj, ali zbog bolesti nije mogao osobno izvesti tu figuru.

2) Ciolkovski i raketna tehnika

Bio je dovoljan jedan susret s tvorcem teorijske kozmonautike Konstantinom Ciolkovskim u njegovoj kući u Kalugi da se Koroljovljevi interesi preorijentiraju na reaktivno kretanje. On je tijekom 1930-ih zajedno s istomišljenicima osnovao Skupinu za proučavanje reaktivnog kretanja, koja je zatim prerasla u Reaktivni znanstvenoistraživački institut.

Do 1938. godine su uz sudjelovanje Sergeja Koroljova i uvelike pod njegovim vodstvom napravljene prve sovjetske balističke rakete na tekuće gorivo i krstareće rakete (protuzračne i velikog dometa), razrađeni su projekti strateških raketa, avionskih raketa i protuzračnih raketa na čvrsto gorivo. Koroljev je 27. lipnja 1938. godine optužen za sabotažu i uhićen.

3) Bombarderi u zatvorskim projektantskim biroima

Koroljov je osuđen na 10 godina zatvora te je poslan u kazneno-popravne logore na Kolimu iu  Vladivostok, ali je u ljeto 1940. godine ponovno izveden pred sud (ovoga puta dodijeljeno mu je 8 godina zatvora) i ostavljen u Moskvi, u specijalnom zatvoru Narodnog komesarijata unutrašnjih poslova CKB-29. Tu se pridružio grupi na čijem čelu su bila četvorica glavnih konstruktora, koji su također bili osuđeni. Među njima je bio i Andrej Tupoljev, čuveni konstruktor aviona i bivši znanstveni rukovoditelj Sergeja Koroljova na Baumanskom učilištu. Upravo u zatvoru CKB-29 napravljen je najbolji (po tehničkim karakteristikama) sovjetski bombarder Tu-2 i bombarder za obrušavanje Pe-2, koji je zatim proizveden u najvećem broju primjeraka. Koroljov je zatim 1942. godine premješten u Kazanj, gdje je nastavio rad na raketnim motorima.

4) Balističke rakete

Koroljov je nakon dvije godine po osobnoj Staljinovoj naredbi oslobođen prije roka, a presuda mu je anulirana (ali je rehabilitiran tek 1957. godine). On je 1946. imenovan za glavnog konstruktora Posebnog konstruktorskog biroa 1 u podmoskovskom gradu Kalinjingradu (sada se on zove Koroljov). Glavna zadaća ureda je bila napraviti ekvivalent njemačke rakete Fau-2, a, s obzirom na to da su svi crteži bili izgubljeni, sve je trebalo ponovno proračunati.

Raketa R-1 prvi put je testirana 1948. godine, ali se može reći da je Koroljov istovremeno radio na nekoliko generacija raketa. Rad na raketi R-5 je završen 1954. godine. Bila je to prva balistička raketa s nuklearnom bojevom glavom, a dvije godine kasnije u Koroljovljevom konstruktorskom birou napravljena je prva interkontinentalna dvostupanjska balistička raketa R-7, koja je mogla dostaviti nuklearnu bojevu glavu na bilo koju točku na planetu. Ta raketa je otvorila perspektivu osvajanja svemira. Ona je postala osnova za sve rakete-nosače koje danas postoje.

5) Prvi satelit

Još prije testiranja rakete R-7 grupa konstruktora iz Koroljovljevog biroa predložila je da se u orbitu izbaci umjetni satelit Zemlje. Vlasti su odobrile taj prijedlog. Na bazi bojeve rakete Koroljov je osmislio sustav trostupanjskih i četvorostupanjskih raketa-nosača. Prvi umjetni satelit Zemlje, koji je nosio naziv "Sputnik-1", izbačen je u orbitu 4. listopada 1957. godine. Dvije godine kasnije, automatska stanica "Luna-2" bila je prvi rukotvoreni objekt koji je preletio od Zemlje do Mjeseca i na njegovu površinu odnio zastavicu SSSR-a.

6) Prvi kozmički letovi

Koroljov je imao neiscrpnu energiju. Tijekom prve polovice 1960-ih pod njegovim vodstvom su napravljeni krupni koraci u osvajanju svemira. Jurij Gagarin je prvi čovjek koji je letio u svemir. Bilo je to 12. travnja 1961. godine, a već 1962. godine su zajedno poletjeli svemirski brodovi "Vostok-3" i "Vostok-4", da bi 1963. godine u svemir poletjela i prva žena, Valentina Terješkova (nakon toga su SSSR i Rusija poslali u svemir još tri žene). Novi brod "Voshod" poletio je 1964. godine, i to je bio prvi svemirski brod s tročlanom posadom. I najzad, 18. ožujka 1965. godine, Aleksej Leonov je prvi izašao u otvoreni svemir.

7) Projekti orbitalne postaje i iskrcavanje na Mjesec

Možda bi u nekim drugim okolnostima Aleksej Leonov bio prvi sovjetski kozmonaut koji se iskrcao na Mjesec (takva je bila njegova uloga u programu pilotiranog leta na Mjesec), ali je taj projekt tekao sporo zato što nije postojalo jedinstveno rukovodstvo. Koroljov je umro 1966. godine, a Brežnjev je nekoliko godina kasnije zatvorio taj program. U posljednjim godinama života Koroljov je razmišljao i o stvaranju orbitalne postaje u kojoj bi kozmonauti mogli duže boraviti i raditi bez skafandera. Novi korak na tom putu je bilo konstruiranje novog broda "Sojuz" u kojem je bila predviđena i kabina za svakodnevni boravak. Nažalost, Koroljov nije doživio prvo lansiranje ovog svemirskog broda 1967. godine.

+
Like us on Facebook