Zašto Rusija inzistira u nuklearnom razoružavanju?

27. ožujka 2017. Nikolaj Litovkin
Rusija inzistira na razmatranju nuklearnog razoružanja sa širim krugom država, ali je pitanje da li bi sve članice "atomskog kluba" prihvatile odluku o sveobuhvatnom smanjenju nuklearnog oružja.
Russia's Foreign Minister Sergei Lavrov (C) visits the Military Academy of the General Staff of the Russian Armed Forces
( Ovu srijedu, 22. ožujka 2017. s desna ) - Ruski predsjednik Vladimir Putin, bivši francuski premijer Francois Fillon i biznismen Fouad Makhzoumi, poziraju za fotografe tokom sastanka u okviru gospodarskog foruma u Sankt-Peterburgu, Rusija. Izvor: Vadim Grishankin/TASS

Rusija i SAD su iscrpile mogućnosti smanjenja nuklearnog arsenala u bilateralnom formatu. Dalje razoružavanje je moguće samo uz sudjelovanje svih nuklearnih sila. To je otvoreno rekao šef ruske diplomacije Sergej Lavrov u izlaganju u Vojnoj akademiji Generalštaba oružanih snaga RF.

Sporazum o nuklearnom oružju ističe 2020. godine, a zasada se ne nazire novi sporazum, pa čak ni razgovor na temu smanjenja spomenutog arsenala.


Po njegovim riječima, to pitanje ne treba razmatrati samo polazeći od količine strateškog ofanzivnog oružja, nego treba uzeti u obzir sve faktore koji definiraju stratešku stabilnost. Lavrov je ujedno naglasio da još nije došlo vrijeme u kojem svijet može biti bez nuklearnog oružja.


Predstoji nova faza nuklearnog razoružavanja

"Sergej Lavrov je definirao ruski stav: mi smo spremni za smanjenje nuklearnog oružja, ali samo ako to učine i svi ostali. Međutim, ostale nuklearne sile, osim SAD, ne namjeravaju smanjiti svoj arsenal. Zbog toga je Lavrov sofisticirano objasnio da zasada neće biti smanjenja nuklearnog naoružanja", rekao je za RBTH Hrvatska Sergej Karaganov, dekan Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije".

Sada smanjenje strateškog nuklearnog oružja vrijedi samo za Rusiju i SAD. Sukladno Praškom sporazumu iz 2010. godine SAD i RF su definirale gornju granicu od 1.550 instaliranih nuklearnih glava.

Sporazum ističe 2020. godine, a zasada se ne nazire novi sporazum, pa čak ni razgovor na temu smanjenja spomenutog arsenala. "SAD još uvijek nisu formulirale svoj stav o nuklearnom razoružavanju. Trump je sredinom siječnja čak govorio o djelomičnom ukidanju sankcija Rusiji u zamjenu za smanjenje nuklearnog arsenala, ali je sve ostalo na toj njegovoj izjavi", dodao je Karaganov.

Nemoguće uključiti sve svjetske sile u nuklearno razoružavanje - to misle i Karaganov i Vladimir Dvorkin, general u mirovini i glavni znanstveni suradnik Instituta za svjetsku ekonomiju.

Po Dvorkinovim riječima, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja posjeduju taktičko atomsko oružje (avionske bombe, bojne glave za operativno-taktičke i taktičke rakete, artiljerijske projektile, mine), a ne zna se točan broj nuklearnih glava.

"Nemoguće kontrolirati sve nuklearne glave koje mogu imati i nuklearno i konvencionalno punjenje", rekao je stručnjak. On je ujedno naglasio da se sada ne može sa sigurnošću reći koliko točno ima nuklearnih glava u svim nuklearnim silama Azije (Kina, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja).

+
Like us on Facebook