Rusija planira letove na Veneru

Ruska svemirska agencija (Roskosmos) i NASA razmatraju projekt "Venera D". "D" znači "dugotrajan", "onaj koji dugo živi". U okviru projekta je planirano napraviti novi svemirski brod koji poslije ateriranja može ponovno poletjeti. Zamišljeno je da on na površini Venere boravi nekoliko dana.

Svemirska prirodna bogatstva

Sovjetski Savez je još 1970-ih počeo slati kozmičke aparate na Veneru. Međutim, svi oni su tamo funkcionirali najduže jedan sat zbog ekstremnih klimatskih uvjeta na površini ovog planeta. Nova misija, planirana za 2026. godinu, mogla bi biti jedinstvena po svom trajanju.

Po riječima ruskih znanstvenika, interes za sudjelovanje u ovom projektu već su pokazale zemlje EU, SAD i Kina. Kompleksan program istraživanja planeta podrazumijeva i slanje atmosferskih sondi, pa čak i orbitalnog aparata.

"Takva istraživanja imaju dugoročnu ekonomsku računicu. S obzirom na sadašnje razmjere korištenja prirodnih bogatstava, svi ćemo se mi prije ili kasnije suočiti s problemom njihovog nedostatka. Rudna bogatstva s drugih planeta bit će temelj industrije u budućnosti", smatra Aleksandar Železnjakov, akademik Ruske akademije kozmonautike Ciolkovski.

Venera-4 (Venus). / Izvor: Nikolaj Pašin / RIA Novosti

Razlika između Venere i Marsa

Za razliku od Marsa, gdje je pronađena voda, Venera ne ulijeva nikakve nade da na njoj ima života. Cijeli je planet beživotna pustinja. Temperatura na njezinoj površini iznosi +467 stupnjeva Cezija u "hladu". A tamo je svuda "hladovina" jer se zbog gustog sloja oblaka ne vide ni sunce ni zvijezde. Atmosfera Venere je gotovo čisti ugljični dioksid, a pritisak je 93 atmosfere, tj. isti kao na vrlo velikim dubinama naših mora.

"Na Veneri je razvoj klime krenuo katastrofalnim putem. Zbog povišene temperature oceani su isparili", objašnjava potpredsjednik Ruske akademije znanosti Lav Zeljonij. "Osim toga, ovaj planet se ne okreće oko svoje osi kao ostale planete, već na suprotnu stranu".

Po njegovim riječima, nova misija "Venera D" može istražiti fizičke pojave koje sada nisu poznate ljudima. "U cijelom svijetu se još uvijek aktivno koriste podaci o tom planetu do kojih su došli sovjetski znanstvenici tijekom 1970-ih i 1980-ih", kaže Zeljonij. "Još uvijek su jedinstveni podaci s aerostata koji su svojevremeno letjeli kroz atmosferu Venere na visini od 50-55 kilometara".

Sovjetska Venera

Prvi kozmički aparat lansiran je u pravcu Venere u kolovozu 1970. godine, kada je međuplanetarna stanica "Venera 7" prvi put bez oštećenja aterirala na ovaj planet. Drugi aparat, "Venera 9", poslao je 1975. godine na Zemlju prve snimke s površine Venere. Zatim je 1982. godine sonda "Venera 13" poslala panoramske fotografije u boji i audio-snimke.

Akademik Zeljonij kaže da je u Rusiji već formirana zajednička radna skupina koja namjerava nastaviti tamo gdje su stali sovjetski konstruktori. A oni su 1985. godine uspjeli spustiti na površinu Venere aparat "Vega 2". Taj uređaj će biti prototip "Venere-D".

Pregovori s agencijom NASA

"Rusiji je u interesu pozvati strane partnere da sudjeluju u ovakvim ekspedicijama, pogotovo znanstvenike iz SAD-a", uvjeren je Železnjakov. "U najboljem slučaju, tj. ukoliko financiranje projekta bude potpuno i kontinuirano, naši znanstvenici tek za desetak godina mogu napraviti aparat i sve što je potrebno za istraživanje Venere. A Amerikanci, koji su posljednjih godina jako napredovali u tom pravcu, mogu to postići za 5-6 godina".

Po Železnjakovljevom mišljenju, suradnja agencija Roskosmos i NASA bit će isplativa i učinkovita. Po njegovim riječima, ruski znanstvenici će obaviti posao vezan za stvaranje mobilnog istraživačkog centra na kozmičkom aparatu, a Amerikanci mogu osigurati "izdržljivost" tog aparata zahvaljujući novim materijalima koje su napravili, otpornim na agresivno djelovanje atmosfere drugih planeta.

NASA se zasad suzdržava od izravne potvrde svoga sudjelovanja u projektu, ali potvrđuje da su u tijeku pregovori o zajedničkoj misiji s agencijom Roskosmos.

Šest sati na Marsu: Psihološki trening na Crvenom planetu