Kombajn polako ulazi u njivu i počinje ju obrađivati. Na prvi pogled, ništa neobično - dok ne zavirite u kabinu i ne vidite da nema vozača, tj. da kombajn radi samostalno, bez upravljanja.
Program izrade "pametnih kombajna" pokrenut je u Tatarstanu, gdje se osniva specijalizirani agroindustrijski holding "Agropolis" koji će proizvoditi sofisticirane poljoprivredne strojeve.
Pretpostavlja se da će u projekt "Agropolis" tijekom narednih pet godina biti uloženo ukupno 225 milijuna dolara, a prvi probni primjerci kombajna bez vozača pojavit će se kroz dvije godine. Po riječima sudionika u projektu, ti modeli će biti samo 15-20% skuplji od običnih strojeva tog tipa kojima upravlja čovjek.
Među sudionicima projekta "Agropolis" su i najveći ruski proizvođači poljoprivrednih strojeva "Rostseljmaš", jedan od vodećih agroindustrijskih holdinga republike Tatarstan "Sojuz-agro" i ruska tvrtka "Cognitive Technologies", koja već ima iskustva u proizvodnji strojeva s automatskim upravljanjem, budući da intenzivno surađuje s kompanijom "Kamaz" - najvećim ruskim proizvođačem kamiona kojem "Cognitive Technologies" pravi sustave za automatsko upravljanje vozilom.
Kombajni bolji od Googlea
Robotizirani sustavi za poljoprivredne radove u Rusiji će se proizvoditi u nekoliko ključnih pravaca, izjavila je za RBTH Olga Uskova, predsjednica grupe kompanija "Cognitive Technologies". To su prije svega poljoprivredni kombajni i drugi strojevi.
"Takva robotizirana tehnika je utemeljena na našim projektima kamiona "Kamaz", u kojima kamera i računalo stvaraju takozvani 'virtualni tunel' pomoću kojeg stroj sam 'shvaća' kuda se treba kretati", objašnjava Olga Uskova.
Po njezinim riječima, ruski projekti nisu ništa lošiji od sličnih projekata vodećih stranih kompanija kao što je Google, i čak su po nekim parametrima bolji od njih. Uskova kaže da su strani sustavi uglavnom rađeni za idealne uvjete prometne infrastrukture, tj. za postojanje obilježja, putokaza, znakova i sofisticiranih prometnica. Za razliku od njih, sustavi koje pravi "Cognitive Technologies" orijentiraju se na ruske uvjete i mogu se primjenjivati i tamo gdje nema nikakvih oznaka.
Ova tvrtka, naime, kao svoju tehnološku osnovu koristi takozvani pasivni model (s prijemnikom) kompjuterskog "osjetila vida", kada se informacija potrebna za upravljanje dobiva s video-kamera samog stroja.
Taj pristup se primjenjuje u Rusiji kao dopuna aktivnom modelu. On podrazumijeva korištenje odašiljača, tj. radara i lidara, koji određuju razmak i brzinu objekata. Upravo na tom modelu su zasnovani mnogi strani projekti, primjerice Google Car.
Dronovi protiv korova
"Agropolis" namjerava praviti i automatizirane sustave za monitoring poljoprivrednih kultura. Konkretno, predviđa se korištenje bespilotnih letjelica, takozvanih dronova, koji će letjeti iznad njiva i bilježiti mjesta gdje je, na primjer, nikao korov.
Drugi pravac su stacionarni mjerni uređaji. Oni će se postavljati na razne dijelove njiva i mjerit će, primjerice, razinu vlage u zemlji ili njezinu zasićenost potrebnim elementima. Kada se ti pokazatelji spuste ispod određene razine, šalje se naredba za automatsko zalijevanje ili aktiviranje sustava za gnojenje.
Doduše, postoje određeni faktori koji ometaju razvoj bespilotne tehnike u poljoprivredi. "Zasad takva vrsta letjelica nije zakonski regulirana", smatra Oleg Koropkin, operativni direktor transportne tvrtke "DPD" u Rusiji.
"Da bi se pojavila potražnja za sličnom tehnikom, važan uvjet je razvoj infrastrukture za njezino opsluživanje", ističe Aleksandar Djakonov, direktor transporta logističke tvrtke "FM Logistic". "Osim toga, treba razmisliti i o tome što raditi sa sadašnjim vozačima". Djakonov procjenjuje da je u sferi upravljanja komercijalnim prijevoznim sredstvima i drugom tehnikom u Rusiji trenutno zaposleno preko 2 milijuna ljudi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
