Ruska mornarica priprema se za dugotrajne operacije diljem svijeta

The Russian Navy's major amphibious ship Tsezar Kunikov leaves the Sevastopol harbour.

The Russian Navy's major amphibious ship Tsezar Kunikov leaves the Sevastopol harbour.

Alexei Pavlishak/TASS
Operacija u Siriji pokazala je slabe točke ruske Ratne mornarice, naročito kada je riječ o logistici. Sada rusku flotu očekuje globalna modernizacija. Vojni vrh namjerava obnoviti mogućnosti izvođenja dugotrajnih operacija u bilo kojoj točki Svjetskog oceana, kao što je to nekada mogao SSSR. To je na proširenoj sjednici kolegija Ministarstva obrane RF izjavio ministar Sergej Šojgu. On je istaknuo da je u tu svrhu neophodno razvijati sustav materijalno-tehničke podrške unutar ratne mornarice.

Načelnik Glavnog stožera Ratne mornarice Rusije, viceadmiral Andrej Voložinski kasnije je precizirao da mornarica treba biti spremna "za reagiranje na nove prijetnje u svakoj točki Svjetskog oceana".

Izvođenje operacija ruskih zračno-svemirskih snaga u Siriji ne odvija se tako lako, i pored mnogih pozitivnih ocjena. To se naročito vidi kada je riječ o logistici. Čak ni SSSR nije imao tako veliko iskustvo izvođenja operacija na velikoj udaljenosti. Rusija nema zajedničku granicu sa Sirijom, tako da su kompletnu logističku podršku operacije vojno-svemirskih snaga i opskrbe Asadove vojske tehnikom i streljivom iznijele na svojim plećima avijacija i mornarica.



Problemi s opskrbom

Ratna mornarica Rusije ima 19 velikih desantnih brodova. Svi oni raspoređeni su u različitim flotama. Za logističku potporu operaciji u Siriji angažirano je 6 transportnih brodova Crnomorske, četiri broda Baltičke i dva Sjeverne flote. To, međutim, nije bilo dovoljno, tako da je za potrebe ratne mornarice bilo kupljeno nekoliko turskih teretnih brodova.

Prijevoz naoružanja civilnim brodovima nije siguran i već je u više navrata bilo poteškoća u tom pogledu. Primjerice, u lipnju 2012. godine blizu obale Škotske zarobljen je teretni brod Alaid koji je nosio nekoliko rastavljenih jurišnih helikoptera Mi-25 sirijske vojske nakon popravka u Rusiji. Pod pritiskom britanskih vlasti brodu je oduzeta polica osiguranja i on je bio prinuđen vratiti se u Murmansk.

Bio je tu i slučaj provjere brodova na Cipru. Još uvijek je svježe sjećanje na prilično mutnu povijest s brodom Arctic Sea, koji su zarobili nekakvi "mirovni ekolozi". Ratne brodove, međutim, nitko ne pretresa. Njih čuvaju marinci, a pokušaj njihovog zarobljivanja u neutralnim vodama je casus belli, tj. povod za rat, tako da njihova misija praktički ne može biti zaustavljena.
Problem je u tome što velikih desantnih brodova zapravo ima manje nego na papiru. Sovjetski veliki desantni brodovi proizvedeni krajem 1970-ih i početkom 1980-ih nisu osposobljeni za intenzivnu eksploataciju. Već se dosta dugo govori o potrebi da njima na smjenu postupno dođu novi brodovi. To je bio jedan od razloga zašto je Rusija htjela kupiti francuske Mistrale.


Izgradnja velikih desantnih brodova

Nakon raskida ugovora o kupnji Mistrala u medije je procurila informacija o mogućoj modernizaciji brodova sovjetskog projekta Nosorog (posljednji brod ovog projekta izgrađen je 1988. godine) i njihovom uvođenju u eksploataciju, ali zasad je sve ostalo na riječima.

Nakon naručivanja Mistrala ruski su brodograditelji u više navrata izjavljivali da su spremni i sami napraviti sličan brod. Anuliranje ugovora im je pružilo mogućnost da potvrde svoje izjave u praksi. Sredinom siječnja 2016. godine načelnik Uprave brodogradnje Ratne mornarice Rusije, kapetan prve klase Vladimir Trjapičnjikov, izjavio je za medije da je definiran "oblik univerzalnog desantnog broda velikog deplasmana", a početak izgradnje planiran je za 2018. godinu.

"To će biti desantni brod velikog deplasmana. On može nositi mnogo tehnike i ljudstva", precizirao je Trjapičnjikov.

Može biti da se radi o univerzalnom desantnom brodu projekta Lavina. Ti brodovi, kao i francuski Mistrali, mogu primiti, nositi i iskrcati pomorski desant na pripremljenu i nepripremljenu obalu, uz angažiranje desantnih čamaca i helikoptera. Oni mogu nositi 500 pripadnika pomorske pješadije i 50 jedinica borbene tehnike.

Sve se to događa usred ekonomske krize u Rusiji i smanjenja troškova za naoružanje. Državni program modernizacije naoružanja do 2025. godine prvotno je trebao biti usvojen do 2015, ali je odgođen za 2018. godinu. U tom kontekstu, izjave ministra obrane Šojgua o važnosti organizacijske i tehničke modernizacije sustava opskrbe mornarice ulijevaju nadu da će do 2025. godine Rusija dobiti bar jedan vlastiti nosač helikoptera.

Više