U Ohotskom moru otkriveno preko 500 novih životinjskih vrsta

Znanstvenici pobijaju nekada dominantno mišljenje o tome da je život u dubinama Ohotskog mora siromašan i jednoličan. Prema riječima zamjenice načelnika ekspedicije SokhoBio Marine Maljutine, u Kurilskom rovu živi oko 1 000 različitih vrsta životinja, dok se ranije znalo samo za njih 50. Preko polovine ovih vrsta su nepoznate znanosti. Radi se o jednostaničnim organizmima, dupljarima, rakovima, mekušcima, bodljokošcima, različitim crvima i ribama. Mnoge novootkrivene životinjske vrste srodne su antarktičkim i atlantskim vrstama koje žive na velikim dubinama.   

Na velikim dubinama obitavaju kako općepoznate hobotnice, morske zvijezde i rakovi, tako i veliki broj drugih životinja, koje svojim neobičnim oblicima nadilaze ljudsku maštu. Na primjer, ovaj tanki povijeni morski račić Caprellidae čvrsto se drži za grane korala i svojim velikim kliještima lovi sitne životinje. (Fotografija: Ana Lavrentjeva)

Daleki rođaci

Ruski roboti kao živi pacijenti

Znanstvenici su iznenađeni stepnjom sličnosti među životinjskim vrstama u velikim dubinama jugoistočnog dijela Kurilskog rova i onim u dubinama Tihog oceana. „To je za nas iznenađujuće, jer je tihooceanska fauna vrlo stara. Ona se razvijala milijunima godina”, objašnjava Marina Maljutina. „Što se tiče dubokovodnih bazena dalekoistočnih mora, oni su relativno mladi i imaju dosta kompliciranu geološku povijest. Oni su prošli ledena doba, tj. razdoblja potpune izolacije”.

Istraživanja su sprovedena u zoni najvećih morskih dubina od 3,5 do 6 tisuća metara. Tu je pritisak 750 puta veći od atmosferskog i vlada potpuna tama.

Najbrojniji stanovnici ovih dubina su životinjski organizmi veličine nekoliko milimetara. Njih je teško uloviti tradicionalnim instrumentima. Međutim, zahvaljujući specijalnoj opremi, znanstvenici iz SokhoBio uspjeli su na palubu znanstvenog broda „Akademik Lavrentjev” izvući bogat ulov životinja veličine od 1 do 10 milimetara i morskih organizama manjih od 1 milimetra. Pronašli su i životinje krupnije od 1 centimetra, među kojima su i ribe. 

Dubokovodni morski ježevi Amphipoda svojim neobičnim oblikom i krhkom strukturom iznenađuju čak i biologe. (Fotografija: Ana Lavrentjeva)

„Bili smo zapanjeni brojem vrsta na najvećim dubinama”, kaže Angelika Brant, profesorica Zoološkog muzeja u Hamburgu, voditeljica znanstvenog tima. „Bilo je to potpuno neočekivano. Kada se radi o novim vrstama, imamo mnogo zanimljivih otkrića. Na primjer, pronalazak vrste nemertina Cephalothrix iwatai na dubinama na kojima one dosad nisu zabilježene”.

Rezultati: citostatici, zlato i srebro

Materijali ekspedicije tek bi trebali biti proučeni u ruskim, njemačkim i japanskim institutima. Prema riječima znanstvenika, za njihov iscrpan opis će biti potrebne godine. Naime, tijekom ekspedicije otkrivene su ne samo nove vrste, nego i nepoznati rodovi, pa čak i nova porodica organizama. Planirano je, ipak, da prvi rezultati istraživanja budu objavljeni već za dvije godine.

Osim toga, među sakupljenim uzorcima stručnjaci planiraju izdvojiti biološki aktivne supstance za proizvodnju medicinskih preparata. Institut za bioorgansku kemiju u Vladivostoku od nekih morskih organizama već izrađuje antiinflamatorne preparate i citostatike, kao i bioaktivne aditive.

Holothuroidea. Ova dubokovodna vrsta bodljokožaca u šali se naziva „morsko prase” (zbog izvjesne sličnosti), ali je zapravo blizak rođak jestivih morskih krastavaca. (Fotografija: Štefan Iler)

Tijekom proučavanja sastava morskog dna u blizini otoka Simušir geolozi iz ove ekspedicije otkrili su specifične željezno-manganske tvorevine. One pokazuju da u regiji postoje rude koje sadrže zlato i srebro. Međutim, znanstvenici će to moći potvrditi tek nakon detaljne obrade sakupljenih uzoraka tla.

Za 2016. godinu planirana je četvrta zajednička rusko-njemačka ekspedicija pod nazivom „Kurilsko-kamčatska studija biodiverziteta II” (KuramBio II) na novom njemačkom brodu Sonne. Ona će istražiti faunu na maksimalnim dubinama Kurilsko-Kamčatske brazde od oko 9,5 tisuća metara. Radi usporedbe navodimo da dubina Marijanskog rova, najdubljeg mjesta na našoj planeti, dostiže oko 11 tisuća metara. 

Ekspedicija pod nazivom Studija biodiverziteta Ohotskog mora (SokhoBio) predstavlja treću fazu zajedničkih rusko-njemačkih istraživanja. Kurilski rov, koji je istražen u okviru ove ekspedicije, ima slične dubine kao Japansko more (3 374 metra), ali je manje izoliran, budući da je s Tihim oceanom povezan dubokovodnim tjesnacima Busola (2 400 metara) i Kruzenštern (1 920 metara). Ranije je Kurilski rov bio gotovo neproučen. Pojedinačna prikupljanja uzoraka vršili su ruski i američki brodovi u prošlom stoljeću. Rusiju su u ekspediciji predstavljali znanstvenici iz Instituta za biologiju mora „Žirmunski”, iz Tihooceanskog instituta za oceanologiju „Iljičev” i iz mnogih drugih znanstvenih institucija.

Ruski fizičari patentirali način liječenja raka terahercnim zračenjem