Od jurišnih aviona do umjetnog srca: Iz povijesti kompanije Suhoj

Suhoj Su-30/35.

Suhoj Su-30/35.

Suhoj Su-30/35.
Tvornice i laboratoriji Konstruktorskog biroa Suhoj ne samo da su osvojili oblast civilne avio-industrije nego i onu sferu za koju bi se moglo pretpostaviti da vojna tehnologija neće biti, reklo bi se, tražena.

Za samo 70 godina KB Suhoj proizveo je više od 100 marki zrakoplova, od kojih su 60 bili u serijskoj proizvodnji. Sve zajedno kompanija je proizvela više od 10 000 aviona.

Svoje prve izume u oblasti avio-industrije utemeljitelj Pavel Suhoj pravio je u državi koja je bila uništena Građanskim ratom. Sovjetska avijacija rađala se u jednostavnoj dvokatnici, gdje su na vrhu radili konstruktori, a dole su se nalazili ateljei. Pod rukovodstvom Suhoja u nebo su se digli lovci serije ''I'', daleki bombarder DB i zrakoplov RD, na kojem su sovjetski piloti postavili tadašnji rekord daljine leta -  10 000 km za 62 sata bez slijetanja.

Pavel Suhoj. Izvor: Press Photo.

1940. počela je serijska proizvodnja zrakoplova SU-2. Taj bombarder, koji se ni po čemu nije izdvajao svojim vanjskim izgledom, imao je važne prednosti u usporedbi s istim takvim bombarderima: specijalna konstrukcija kabine otvarala je pilotu široki horizont, a zbog novog položaja bombi povećala se brzina aviona. Proizvedeno je više od 900 aviona. Na osnovi SU-2 stvoreni su oklopni jurišni avioni SU-6 i SU-8, lovac SU-1 koji je bio opskrbljen topom. Zrakoplovi Suhoja aktivno su se primjenjivali u borbama kod Moskve, Staljingrada u Drugom svjetskom ratu. Oni su se razrađivali u tajnosti, ni sovjetski vojnici nisu znali siluete lovaca i jurišnih aviona SU.

SU-2. Izvor: Press Photo.

Nakon rata naglasak je stavljen na razvoj sovjetske avijacije s reaktivnim motorom. KB Suhoj je jedna od prvih tvornica koja se počela time baviti. SU s brojevima 9, 11, 13, 15, 17 stvarani su upotrebom novih tehnologija. Na njima je prvi put isproban sustav katapultiranja, isproban padobran prilikom kočenja. Ali ni jednom od postratnih izuma Suhoja nije bilo suđeno da uđe u veliku seriju. Tako je nesreća s SU-17 u 1949. dovela do obustave tih izuma te čak privremenog zatvaranja KB. Konstruktorski biro je ponovno otvoren u 1953. i odmah je krenuo s proizvodnjom novih nadzvučnih zrakoplova. Postojale su dva pravca konstruiranja: izgradnja zrakoplova s krilima u obliku strijele (grupa ''S'') i trokuta (grupa ''T'').

Pavel Suhoj je prve modele konstruirao pod rukovodstvom ''oca'' zrakoplova TU Andreja Tupoljeva.

Model, koji je kolektivu Suhoj osigurao reputaciju vodećih konstruktora, bio je avijacijski kompleks T-4. Prema ocjenama stručnjaka, taj zrakoplov, napravljen 1962., bio je 20 godina ispred svojeg vremena. Upravo su na njemu isprobali posljednji know-how tog vremena: tehnologiju zavarenog trupa od titana, novi sustav upravljanja. T-4 se nije serijski proizvodio, ali je postavio temelje za nove zrakoplove.

T-4. Izvor: Press Photo.

Bombarder SU-24 izvršio je svoj prvi let 1969. godine. Prvi put nakon SU-2 izum Suhoja ušao je u veliku serijsku proizvodnju. To je bio prvi ruski udarni zrakoplov, čija upotreba u borbenim uvjetima nije ovisila o vremenskim uvjetima. Za šest godina uslijedio je novi uspjeh. Ni jedan od aviona se nije mogao usporediti po pitanju uništavanja oklopne tehnike protivnika u borbi. On je i danas temelj ruske vojne avijacije. Potom KB Suhoj kreće s izradom lovca četvrte generacije. Tako su nastali SU-27, i dalje SU-30, SU-32 i SU-33.

Izvor: Press Photo.

Tehnologije, koje je pronašao kolektiv Suhoj, nalazile su svoju primjenu i u nevojnoj oblasti. U šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća koristili su ih pri razradi umjetnog srca. Ideje sovjetskih inženjera predstavljale su veliki napredak u svjetskim razmjerima. Od početka 90-ih godina Suhoj je počeo raditi i u oblasti civilne avio-industrije. Tako su nastali teretni i putnički zrakoplovi te avioni predviđeni za poljoprivrednu namjenu. Suhoj Superjet 100 postao je u 2000-im model za civilnu avio-industriju.

Izvor: Press Photo.

Više