Ruski MAKS 2015 održao se usprkos sankcijama
1. Usprkos sankcijama
Bilo bi pogrešno tvrditi da sankcije koje su uvedene Rusiji uopće nisu utjecale na broj zemalja-sudionica izložbe. Na MAKS-u 2013 sudjelovalo je 287 stranih kompanija iz 44 zemlje. Ove godine je njihov broj manji: 156 stranih sudionika iz 30 država. Pa ipak su najveći svjetski izvoznici avionske tehnike došli na MAKS. Bile su prisutne 24 kompanije iz SAD-a, 6 kompanija iz Francuske, a broj kineskih kompanija je trostruko veći nego prošle godine. To je priopćio zamjenik generalnog direktora OAD „Aviasalon“ Vladimir Sovjetkin.
2. Naglasak na Bliski Istok
 |
| Video: Najbolje snimke s avio-svemirske izložbe MAKS |
Posebno treba istaknuti veliki broj visokih gostiju s Bliskog istoka. Predstavnici Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Jordana, Egipta i Irana detaljno su se upoznali s proizvodima prikazanim na izložbi. Iran je već izjavio da je zainteresiran za kupovinu aviona Suhoi Superjet, a Egipat će kupiti jurišni helikopter K-52. Jordan je stari partner Rusije kada je riječ o vojnotehničkoj suradnji. Upravo u toj zemlji se po dozvoli proizvode minobacači RPG-32 „Hašim“. Zbog toga je sasvim realno očekivati da se ubrzo poslije MAKS-a objave već sklopljeni vojni ugovori s tom zemljom.
3. Suradnja s Europom se nastavlja
I pored krize i sankcija uvedenih ruskim vojnoindustrijskim kompanijama, suradnja s europskim zemljama u ovoj oblasti ipak nije prekinuta. Airbus je, kao i ranijih godina, pokazao svoje novitete na MAKS-u. Ovaj avionski gigant je prikazao širokotrupni putnički avion A-350 i višenamjenski helikopter H225M. Ruski holding „Tehnodinamika“, koji proizvodi dijelove za avione, i francuska kompanija Microturbo (u sastavu industrijskog konglomerata Safran), na avio-svemirskoj izložbi MAKS 2015 potpisali su sporazum o zajedničkoj proizvodnji pomoćnog motora za civilnu primjenu.
4. Bjelorusija je na MAKS-u sklopila najveći broj ugovora
 |
| Na MAKS-u će biti prikazan prvi ruski „nevidljivi avion“ |
Bjelorusija je potvrdila da je jedan od ključnih partnera Rusije u vojnotehničkoj suradnji i glavni vojni saveznik među zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Bjelorusija je priopćila da kupuje 5 proturaketnih sistema malog dometa Tor-M2E, koji istovremeno mogu gađati 4 zračna cilja udaljena do 15 kilometara. Ova zemlja je isto potpisala ugovor o isporuci nove partije od 4 najsuvremenija ruska školsko-borbena aviona Jak-130. U ovom trenutku Ratno zrakoplovstvo Bjelorusije ima 4 aviona Jak-130, a uskoro će ih dobiti još toliko.
5. Zamjena proizvoda iz uvoza
Predstavnici Ujedinjene korporacije za proizvodnju motora izjavili su na izložbi da će se od sada motor AI-222−25, koji se montira na najnovije školsko-borbene avione Jak-130, u potpunosti proizvoditi u Ruskoj Federaciji. Ranije su za sklapanje motora ovih aviona korišteni i ukrajinski dijelovi. Isto je uspješno osigurana i proizvodnja motora za novi višenamjenski helikopter Mi-38. Sada je motor ovog helikoptera ruske, a ne kanadske proizvodnje.
6. Bespilotne letjelice u centru pažnje
Na MAKS-u je Rusija pokazala da intenzivno nadoknađuje izgubljeno vrijeme u oblasti bespilotnih tehnologija. Ove godine je na štandu kompanije „Rosteh“ bio predstavljen model višenamjenske bespilotne letjelice „Čirok“ u prirodnoj veličini, dok je kompanija Zala Aero, koja je u sastavu koncerna „Kalašnjikov“, demonstrirala novi operativno-taktički sistem zračnog promatranja s velikim promjerom leta, a koncern „Radioelektronnye tehnologii” pokazao je nacrt projekta jurišne bespilotne letjelice. Privatne kompanije su isto prikazale zanimljive projekte.
 |
| Noviteti na avio-svemirskoj izložbi MAKS RBTH je pronašao pet ruskih noviteta koji će sada prvi put biti prikazani javnosti. |
Grupa kompanija „Kronštad“ predstavila je brzu bespilotnu letjelicu „Fregat“. Njena glavna karakteristika su motori čije se elise mogu rotirati, tako da je ova letjelica zapravo konvertiplan, tj. može uzletati i sletati vertikalno na nepripremljeni teren. Pojedine izjave su posebno zainteresirale medije. Poduzeće „Uraljskij zavod graždanskoj aviacii”, poznat između ostalog i po tome što su upravo u njegovim pogonima sklapane letelice kupljene u Izraelu, sada planira napraviti bespilotnu letjelicu na bazi lakog austrijskog aviona Diamond DA42. Inače, na bazi ovog dvomotornog četvorosjednog putničkog aviona već je napravljena jedna bespilotna letjelica – izraelski Dominator.
7. Počela serijska proizvodnja Mi-38 s motorom domaće proizvodnje
Na MAKS-u 2015 certificiran je domaći turboosovinski motor TV7-117V koji proizvodi tvornica „Klimov“, što će omogućiti da se prvi serijski helikopteri Mi-38 pojave u prvom polugodištu 2016. godine. Mi-38 s domaćim motorom neće ovisiti o stranim dijelovima, što ovom helikopteru pruža dobre perspektive i privlači strane kupce. Zasada je planirano da se Mi-38 koristi u arktičkim operacijama.
8. Prvi strani kupac za jurišni helikopter Ka-52K
 |
| Najbolja ruska vojna tehnika specijalne namjene |
Egipat je naručio od Rusije jurišne helikoptere Ka-52K. Nije precizirano koliko je točno letjelica naručeno. Isto je priopćeno da Francuska pregovara s Egiptom o tome da ovoj zemlji proda jedan od dva univerzalna desantna broda tipa „Mistral” koji su ranije proizvedeni za potrebe ratne mornarice Rusije. Vojni vrh Rusije je planirao da se helikopteri Ka-52K baziraju upravo na „Mistralima”.
9. Sve više se izvoze lovci Su-35
Na MAKS-u se očekivalo sklapanje ugovora s Kinom o isporuci lovaca Su-35, ali to nije objavljeno. Ipak, tijekom izložbe se saznalo da će do kraja 2015. godine Ministarstvo obrane Rusije potpisati novi ugovor o isporuci ruskom ratnom zrakoplovstvu dodatnog broja aviona Su-35. Sada se završava isporuka prve partije od 48 aviona. Poslije realizacije svih isporuka ruska vojska će u svom arsenalu imati ukupno 96 lovaca Su-35.
10. Civilna avijacija u usponu
Kompanija „Graždanskie samolety Suhogo“ potpisala je ugovor o isporuci 32 putnička aviona za kraće relacije „Suhoj Superjet 100” s Državnom transportnom lizing-kompanijom, uz opciju da se ugovor može proširiti na još 20 aviona. Naručitelj treba dobiti avione u razdoblju od 2015. do 2017. godine. Prve avione po ugovoru između spomenutih dviju kompanija isporučit će ruska avio-kompanija „Яmal“.
„Superjet“ je ključni projekt ruske avionske industrije.
Rukovodstvo kompanije se trudi povećati broj kupaca u inozemstvu kako bi se proizvodnja ovog aviona uvećala na 60 letjelica godišnje, poslije čega će projekt postati rentabilan. U tome bi kompaniji „Suhoj“ mogao pomoći Iran. Potpredsjednik Irana Sorena Satari zainteresirao se za kupovinu aviona i eventualno za njegovu djelomičnu proizvodnju na teritoriju Irana.