Sovjetska nuklearna bomba: 66 godina otkad je testirana

Getty Images
Prva sovjetska nuklearna bomba RDS-1 uspješno je testirana 29. kolovoza 1949. Obavještajna služba imala je vrlo važnu ulogu u njezinom stvaranju. Podaci o nuklearnim istraživanjima u SAD-u pomogli su sovjetskim znanstvenicima da izbjegnu greške.

Prema podacima Stockholm International Peace Research Institutea za početak 2015., nekoliko država (uključujući SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, Indiju, Pakistan i Sjevernu Koreju) ima sve zajedno otprilike 15 850 jedinica nuklearnog oružja. Oko 1 800 se nalazi u stanju potpune borbene spremnosti. Povijest trke u naoružanju počela je prije više od 60 godina.


Uspješna testiranja

Iskustvo Černobila u svjetskoj nuklearnoj energetici
O tome koliko su ruska znanja o mirnom atomu potrebna u svijetu govori Leonid Boljšov, direktor Instituta za probleme sigurnosnog korištenja atomske energije Ruske akademije znanosti.

29. kolovoza 1949., točno u sedam sati, Semipalatinskij poligon i njegova okolica bili su osvijetljeni zasljepljujućom eksplozijom, u električnim kablovima čuo se prasak, a zatim je sve utihnulo. Testiranje RDS-1, prve sovjetske nuklearne bombe, završeno je uspješno.

Radovi na njoj započeli su još 1943., tijekom Drugog svjetskog rata. Sovjetska obavještajna služba predavala je iz Velike Britanije znanstvene radove o nuklearnoj energiji. Agenti su postojali i u nekoliko centara za američka nuklearna istraživanja.

''Materijali o američkoj bombi s plutonijem, koje je imala obavještajna služba, omogućili su da se izbjegne niz grešaka prilikom konstruiranja RDS-1, značajno smanje rokovi njezine razrade, smanje troškovi'', dopisniku RBTH govori Valentin Kostjukov, profesor i direktor Ruskog znanstveno-istraživačkog instituta za eksperimentalnu fiziku.

 

Prijetnja nacionalnoj sigurnosti

Počevši od 40-ih godina SAD, Velika Britanija i SSSR pokušavali su prestići jedni druge u utrci s naoružanjem. Krajem 1941. za nuklearni program u Americi bila su izdvojena ogromna sredstva. Na kraju nastala je jednostepenasta bomba Gadget na osnovi plutonija, koja je testirana 16. srpnja 1945. u pustinji države New Mexico.

Došlo je vrijeme za demonstraciju. SAD je želio pokazati svijetu, posebno SSSR-u, svoje nove mogućnosti. Kako bi stavili konačnu ''točku na i'' Drugom svjetskom ratu, odlučili su nanijeti završni udarac Japanu, savezniku Hitlerove Njemačke. 6. kolovoza 1945. nuklearna bomba pod nazivom Little Boy bačena je na Hirošimu, a 9. kolovoza Fat Man na Nagasaki. Stotinu tisuća civila poginulo je u jednoj sekundi, a drugi su umirali u mukama od radijacija.

Bombardiranje japanskih gradova pogodilo je sovjetskog lidera Staljina. Stvaranje vlastitog nuklearnog oružja bila je osnovna zadaća nacionalne sigurnosti. Stvarali su je vodeći znanstvenici, između ostalog Igor Kurčatov i Pjotr Kapica.

 

Trijumf obavještajne službe i znanstvenika

Obavještajna služba omogućila je sovjetskim fizičarima da uštede na vremenu. ''Od samog početka bilo je jasno da mnoga tehnička rješenja američkog prototipa nisu bila idealna'', smatra Kostjukov. ''Čak i u početnim fazama sovjetski stručnjaci mogli su ponuditi bolja rječenja kako bombe u cjelini, tako i u njezinim pojedinačnim dijelovima''.

Kostjukov misli da je odluka da se iskoristi već testirana američka shema u tadašnjoj usijanoj atmosferi bila jedina pravilna. Konstrucija RDS-1 ponavljala je američku bombu Fat Man, a balistički korpus i elektronika bili su sovjetske razrade.

''Rad, koji su napravili naši znanstvenici u 40-im, bio je virtuozan, ako se uzme u obzir s kakvom su primitivnom tehnikom morali raditi'', iskomentirao je Vadim Simonenko, zamjenik znanstvenog voditelja Ruskog federalnog saveznog centra.

Infografika: Koliko ima nuklearnih bojnih glava u svijetu

Koliko nuklearnih glava imaju SAD i Rusija?

Sovjetski Savez je prestigao SAD po broju nuklearnih bojnih glava u 1977., a po broju raketa 1969. Američki nuklearni potencijal dostignuo je svoj maksimum (31 255 jedinica) 1967. godine, a sovjetski (45 000 jedinica) 1985.

Rusija i SAD dvaput godišnje, 1. ožujka i 1. rujna, razmjenjuju informacije o stanju svojih nuklearnih snaga. Prema podacima od 1. rujna 2014., Rusija ima 1643 nuklearne bojne glave na različitim nositeljima, a SAD – 1642.

 

Mir ''na papiru''

Informacija o tome da će SSSR napraviti nuklearno oružje ozbiljno je uznemirila vladu SAD-a. U srpnju 1949. pojavio se plan Trojan, prema kojem su Amerikanci željeli baciti nuklearne bombe na 70 gradove SSSR-a.

Gdje i kako se grade nuklearne podmornice u Rusiji
Polovina svjetskog nuklearnog oružja skrivena je pod vodom – u silosima nuklearnih podmornica koje vladaju vodenim površinama koje prekrivaju preko 70% zemaljske kugle.

Bili su uvjereni da se u Rusiji nuklearno oružje ne može pojaviti prije 1954. No bomba je uspješno testirana 1949. Tim događajem na Semipalatinskom poligonu završen je američki monopol na posjedovanje nuklearnog oružja.

''Bez vlastitog nuklearnog oružja SSSR bi bio prije ili kasnije uništen, ili u najboljem slučaju u potpunosti podčinjen SAD-u'', smatra Aleksandr Vdovin, doktor povijesnih znanosti, profesor na Fakultetu povijesti pri MGU.

U 1970. stupio je na snagu Sporazum o neširenju nuklearnog oružja. Trenutno 188 država su članice tog sporazuma. 1996. bio je potpisan međunarodni Sporazum o zabrani nuklearnog testiranja. Nakon toga testiranja je vršila Indija, Pakistan i Kina, koji nisu članice Sporazuma.