Nova tehnologija zaštite bankovnih kartica: Napredak ili laž stoljeća?
Viktor Petrik, član Ruske akademije prirodnih znanosti. Izvor: Jurij Belinskij/TASS.
''Ruski znanstvenik došao do otkrića'' – mnogi svjetski mediji pisali su o novoj tehnologiji kvantne zaštite bankovnih kartica do koje je došao Viktor Petrik. Izumitelj je, reklo bi se, predložio genijalno rješenje problema curenja podataka. Prema Petrikovom mišljenju, magnetska traka i elektronski čipovi su najslabija karika u sigurnosti platnih kartica. Zbog toga treba se osloboditi tih nosača informacija.
''Stvorili smo principijelnu novu, u potpunosti zaštićenu platnu karticu'', izjavljuje Viktor Petrik, stiščući u ruci komadić idealno bijele plastike. ''Ovdje nema magnetnih vrpci, nema mikročipova, a ujedno ima apsolutnu zaštitu''. Prema njegovim riječima, ta se kartica ne može hakirati ili, kako kaže Petrik, ''iskompromitirati pomoću lako dostupnih elektronskih sredstava''.
Kvantne točke u platnoj
kartici
Kako radi tehnologija koju je Petrik predložio? Nakon što se napravi kartica u granule polimera unose se kvantne točke, čiju je industrijsku proizvodnju otkrio autor. Prema njegovim riječma, tvar je kemijski inertna, otporna na agresivnu okolinu te može neodređeno dugo vrijeme čuvati svoje karakteristike.
''Pri taljenju plastične mase kvantne točke se raspoređuju na neponovljiv, slučajan način'', govori Petrik. Kad čovjek želi platiti karticom, u platnom uređaju registriraju se i predaju na server prostorne koordinate svake točke, gdje se čuva patern konkretne kartice i putovnice.''
''Štoviše, prema mišljenju izumitelja, tehnologija ne samo da štiti kartice od preveranata, nego i otvara novu eru zaštite putovnica. ''Podaci o svim građanima svijeta čuvat će se na jedinstvenom serveru, što će značiti još jedan napredak u globalizaciji'', mašta Petrik.
Revolucija nosača informacija ili znanstvena laž?
Trebaju li platni sistemi žuriti s prijelazom na kvantni komadić plastike, a potrošači bankovnih usluga tražiti novu razinu zaštite? Postoji puno toga što zbunjuje stručnjake u Petrikovom izumu. Kao prvo, da bi se to uvelo mora se mijenjati platni sistem u čitavom svijetu.
''S gledišta biznisa to nije moguće'', smatra Ivan Zjuzin, direktor za investicije kompanije Baring Vostok Capital Partners. ''Bit će potrebno odbaciti postojeću i iznova napraviti globalnu infrastrukturu za plaćanje. Osim toga, nije čitav problem u nosačima. Ljudi često sami predaju podatke, novac i lozinke lopovima. Po tom pitanju tehnologije ne mogu ništa pomoći''. Te riječi stručnjaka potvrđuju i podaci IB-Group, jedne od vodećih međunarodnih kompanija za suzbijanje cyber-prekršaja: prema rezultatima istrage, do kriminala s korištenjem visokih tehnologija dolazi uglavnom zbog toga što same žrtve ne paze dovoljno.
Međutim, kvantna metoda bi zaista mogla osigurati visoku razinu zaštite fizičkih objekata, uključujući i kartice. U istraživanjima mogućnosti takvih tehnologija rade i drugi znanstvenici. ''Metoda koju je Petrik predložio nije nova te se ona, tako kako je on predstavio, može zapravo lako provaliti, recimo, ako se koriste suvremeni 3D printeri'', izjavio je za RBTH Nikolaj Suetin, direktor klastera Fonda Skolkovo. ''Trenutno se aktivno razvijaju metode, koje koriste druge kvantne karakteristike''.
Recimo, američka kompanija Quantum Materials Croporation još je 2014. predložila da se kvantne točke koriste za borbu protiv falsifikata, no ta je tehnologija složenija. U Nizozemskoj Eindhoven University of Technology provodi ta istraživanja. Dakle, kvantne tehnologije bi u budućnosti mogle zaista zamijeniti uvriježene mikročipove i vrpcu, a same bankovne kartice će se u tom slučaju pretvoriti u komadić bijele plastike bez otkrivajućih podataka.