''Bombardiranje oblaka'': Zašto je u Moskvi za Dan pobjede uvijek lijepo vrijeme?

Izvor: Ilja Pitalev/Ria Novosti.

Izvor: Ilja Pitalev/Ria Novosti.

9. svibanj je suviše važan praznik za Ruse da bi ga loše vrijeme pokvarilo. Zbog toga već nekoliko godina pomoću tehnologije kontroliranja vremena u Moskvi rastjeruju oblake prije same parade na Dan pobjede.

Za većinu Rusa je aksiom lijepo vrijeme za 9. svibanj. I vremenska prognoza nema s tim nikakve veze. Ove godine za 9. svibanj je prognozirana kiša, ali iz budžeta Moskve vlasti su izdvojile sumu od oko 8,4 milijuna dolara za rastjerivanje oblaka. Vlasti su to i prije više puta radile.

Ta se tehnologija neslužbeno naziva ''bombardiranje oblaka''. Razrađena je još u sovjetsko vrijeme. Sam proces rastjerivanja oblaka vodi se na udaljenosti od 50 do 150 km do onog mjesta, gdje je potrebno osigurati lijepo vrijeme. U ovisnosti o vrsti oblaka koriste se smjese na temelju granuliranih ugljičnih kiselina, tekućeg dušika ili cementa. Na kraju se vlaga koncentrira u jezgrama rasprskanog reagenta, a oblaci u Moskvu odlaze ''osušeni''. Najmoćnije kišne oblake bombardiraju jodiranim srebrom.Prema riječima Romana Viljfanda, direktora Gidrometcentra, postojala je velika mogućnost da će oborine pasti za Dan pobjede, jer se sa sjevero-zapada prema Moskovskoj oblasti približavala fronta. Prema njegovim riječima, reagenti su, koje zrakoplovi raspršuju po nebu radi rastjerivanja oblaka, u potpunosti neštetni. Ta su djelovanja toliko lokalizirana, da se ona uopće ne odražavaju na opću cirkulaciju atmosfere, na opću akumulaciju oblaka i frontalne podjele'', za Interfaks izjavio je šef Gidrometcentra.

Povijest izuma

Samu tehnologiju razradili su 1990. stručnjaci Državnog komiteta za hidrometeorologiju i kontrolu prirodne okoline. Prvi put su se koristili tijekom proslave 50-godišnjice Pobjede u 1995. u Moskvi. Ali stručnjaci-meteorolozi još su u SSSR-u pokušali stvoriti lijepo vrijeme.

''Još je početkom 1940-ih profesor Voroncov eksperimentirao kako usitnjeni led djeluje na oblake'', za RBTH govori Sergej Čičerin, zamjenik direktora Glavnog geofizičkog opservatorija Voejkov. ''Čak je postojao Institut za eksperimentalnu meteorologiju, koja se bavila utjecajem na oblake''.

Svjetsko iskustvo

Treba istaknuti da Rusija nije jedina država, koja pomoću znanosti osigurava sunčano nebo za proslave. Recimo, Kina ne samo da rastjeruje oblake tijekom proslava, nego pomoću lasera izaziva kišu u regijama koje stradavaju od suše. Međutim, neki ruski stručnjaci su još uvijek skeptični prema samoj tehnologiji rastjerivanja oblaka, manipulaciji klime.

Tako ekolozi iz javne organizacije Ekozaščita smatraju da postoji određena uvjetovanost između rastjerivanja oblaka i pljuskova. Prema mišljenju voditelja organizacije Vladimira Slivnjaka, ''suvremena znanost zasad nije u stanju govoriti o posljedicama takvih intervencija, a one mogu biti najrazličitije''. 

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: