Nova ruska pšenica otporna na hladnoću

Znanstvenici Moskovskog znanstveno-istraživačkog poljoprivrednog instituta Nemčinovka, poznatog znanstvenog centra za razvoj pšenice, razvili su posebne sorte ozime pšenice, koje po sadržaju korisnih elemenata nadilaze postojeće vrste. Mogu rasti u zoni smanjene kvalitete zemljišta i u hladnijim klimatskim uvjetima i pritom osiguravaju veći prinos nego vrste koje se uzgajaju u povoljnijim uvjetima. Sadržaj bjelančevina u novim sortama je dvostruko veći nego kod većine postojećih sorti na svjetskom tržištu.

Posebni geni

Ruski know-how za europske firme Aleksandr Belonosov, ruski fizičar i konstruktor, smislio je uređaj kojim se pasterizira i pakira mlijeko pravo ispod krave za samo 30 sekundi. Cijena jednog uređaja košta gotovo 25 tisuće eura.

Uzgajivači iz Nemčinovke smatraju da zahvaljujući novim sortama pšenice može biti riješen jedan značajan problem: opadanje kvalitete žitarica u svijetu. Danas u razvijenim zemljama prosječan prinos ozime pšenice iznosi 9-10 tona po hektaru. Pritom ona sadrži samo 8-9% bjelančevina, što ne omogućuje proizvodnju kvalitetnog kruha", izjavio je za RBTH poznati proizvođač, šef laboratorija za selekciju ozime pšenice Moskovskog znanstveno-istraživačkog instituta Nemčinovka, akademik Ruske akademije znanosti, Bagrat Sanduhadze. Prema njegovim riječima, sorte koje su proizvedene u institutu mogu dati 10-12 tona po hektaru s 17% bjelančevina i preko 30% glutena.

Sanduhadze je zajedno s kolegama razvio 15 novih sorti ozime pšenice za zonu gdje je zemljište slabije kvalitete, što se odnosi na ogroman teritorij u europskom dijelu Rusije od obala Sjevernog ledenog oceana do šumsko-stepske zone na jugu i od Baltičkog mora do Zapadnog Sibira. Za 14 sorti su već dobiveni patenti i odgovarajuće potvrde o autorskom pravu. "Izuzetni selekcionar akademik Sanduhadze je u biti cijelu zonu Rusije smanjene kvalitete zemljišta opskrbio kvalitetnom pšenicom", istaknuo je izvršni direktor znanstvenog fonda Demidov, predsjednik Uralskog odjela Ruske akademije znanosti Valerij Čarušin.

Stručnjaci smatraju da nove sorte, zahvaljujući visokom prinosu, mogu postati dostojan "odgovor na GMO". Kako je istaknula Margarita Šipicina, članica koordinacijskog savjeta Ruskog udruženja pekara i slastičara i direktorica znanstveno-metodološkog centra Ruski recept, genetski modificirane sorte danas zauzimaju 70% obradivih površina na svijetu.

„Živo zlato“

 Danas Rusija spada među šest vodećih svjetskih proizvođača pšenice. Tržište žitarica se neprekidno mijenja, tražeći nove otporne sorte. "Uzgoj kvalitetnih sorti žitarica za ljudsku prehranu sa snažnim genima omogućitće da se očuva ekologija, a to je deset puta isplativije nego se upuštati u proizvodnju kemikalija za stimulaciju rasta ili u genetski inženjering. Profesionalna selekcija košta najviše nekoliko milijuna, dok gubici zbog tehnogenih faktora iznose milijarde i uništavaju ekologiju. U Rusiji je 40 milijuna hektara neobrađeno. Tu se možeuzgajati kvalitetno ekološki čisto žito i tako osigurati zdravlje nacije", smatra Bagrat Sanduhadze. 

Po mišljenju Margarite Špicine, unatoč uspjehu selekcionara, Rusija danas mora rješavati niz problemau vezi s kvalitetom zemljišta: "Kako bi uzgajala kvalitetno zdravo žito, Rusija mora obnoviti sustav kontrole kvalitete, koji se dosljedno provodio u sovjetskim vremenima. Kvaliteta žitarica za ljudsku prehranu u Rusiji je primjetno opala. Pojavljuju se nove bolesti žitarica."

Sanduhadzeu je za uzgoj novih sorti bilo potrebno 47 godina. Projekt uzgoja ozime pšenice u zoni zemljišta lošije kvalitete sa vlažnom i hladnom klimom sovjetski selekcionari su počeli još 1930-ih. Bagrat Sanduhadze pripada već trećoj generaciji istraživača.