Tvorac zrakoplova MiG: ''Budućnost zračnih borbi pripada bespilotnim letjelicama''

Izvor: credit: Photoshot/Vostock-photo.

Izvor: credit: Photoshot/Vostock-photo.

Mikojan, sin poznatog tvorca sovjetskih MiG-ova, kontruktor aviona, a danas savjetnik direktora inženjerskog centra OKB ''Mikojan Ovanes'', izjavio je u intervjuu za novine Moskovskij komsomolec da su bespilotne letjelice budućnost avijacije.

''Tu temu treba razvijati. Na liniju fronta ne mora se obavezno poslati pilota. Dovoljan je operator na zemlji, koji će usmjeriti bespilotnu letjelicu. On će riješiti gotovo sve one zadaće, kao i pilot. Možda nešto lošije, ali će gubitaka biti manje'', izjavio je Mikojan. 

U Rusiji se, prema riječima sugovornika, bespilotnim letjelicama bave ''svi oni koji nisu lijeni'', postoje odgovarajući projekti u OKB MiG.

''Imamo mnogo ideja. Važno je da ih podržava država. Onda budućnost neće imati samo moja firma, koja nosi ime mojeg oca, nego i čitava avio-industrija'', smatra Ovanes Mikoja.

Treba istaknuti da su OKB MiG zajedno s kompanijom Klimom predstavili koncept i maketu malo primjetne udarne bespilotne letjelice Skat još 2007., tijekom aerosvemirskog salona MAKS-2007. Bez obzira na karakteristike koje su puno obećavale (maksimalna uzletna masa 10 tona, domet – 4 000m), mala primjetnost i, kao posljedica, ultrasuvremeni vanjski izgled (izdaleka podsjeća na američku najnoviju palubnu letjelicu X-47B, koja je predstavljena publici tek u 2008.), uskoro je postalo poznato da je zatvoren program, a kroz neko vrijeme postalo je jasno i zašto. U srpnju 2012. ''uništavajući'' Suhoj, nakon provedbe zatvorenog natječaja Ministarstva obrane, službeno je predstavio tešku bespilotnu letjelicu uzletne mase od 10 do 20 tona.

U listopadu 2012. kompanije Suhoj i MiG (oba konstruktorskog biroa ulaze u OAK, kojoj je tada bio na čelu ''suhovac'' Mihoail Pogosjan) potpisali su sporazum o suradnji na razradi bespilotnih letjelica. Tako će MiG sudjelovati u projektu, u natječaju u kojem je ranije pobijedio Suhoj. Prema nekim informacijama, rezultati takve suradnje neće biti predstavljeni prije 2018. Ranije je Pogosjan izjavio da će u osnovi udarne bespilotne letjelice biti tehnička rješenja zrakoplova pete generacije T-50.

Izviđači za budućnost: Prve bespilotne letjelice ruske proizvodnje

U Rusiji se razrađuje čitava serija bespilotnih letjelica. Aktivni radovi na tom polju počeli su od 2008., kad je sukob s Gruzijom u praksi pokazao potrebu za obavještajnim i udarnim bespilotnim letjelicama, a sovjetske Pčela i Rejs više nisu odgovarale suvremenim zahtjevima.

Ministarstvo obrane izdvojilo je 5 milijardi rubalja za razradu ruskih letjelica, no do 2010. rezultat ipak nije postignut. Tad su u pomoć ruskim vojnicima kupljene izraelske letjelice IAI Sercher Mk II i IAI Bird Eye 400, koje su proizvedeni u Rusiji iz montažnih kompleta pod nazivima Forpost i Zastava.

Konstruiranjem bespilotnih letjelica velikog trajanja leta kompanije Tranzas (Sankt-Peterburg) i OKB Sokol (Kazanj) bave se od 2011. Radovi se vode i danas. Početkom godine postalo je poznato da će se do kraja 2015. biti isproban prototip bespilotne letjelice Aljtius-M (Aljtair).

Ranije je predstavljen Dozor-600, ''ruski ekvivalent Predatoru'', koji prema taktično-tehničkim karakteristikama nije zaostajao za američkim prototipom. No te podatke nije bilo tako lako potvrditi te je letjelica ostala samo eksperimentalna.

Osim izraelskih letjelica, trenutno u naoružanju Ministarstva obrane Rusije nalaze se i bespilotne letjelice malog dometa Orlan-10 i Gruša. Pojavila se informacija o testiranju letjelice Iskatelj u vježbama Vojno-desantne vojske. Međutim, još se nije izvještavalo da će letjelice ući u naoružanje Ruske Federacije.

Izvorni članak na ruskom jeziku.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće