Rusija odlučila izgraditi nosač aviona

Izvor: Mihail Metcelj / TASS.

Izvor: Mihail Metcelj / TASS.

Prošli tjedan je Igor Kasatonov, zamjenik glavnog zapovjednika Vojno-morske flote RF, priopćio da će Rusija dobiti nosač aviona. Izgradnja nosača aviona započet će nakon 2025. Ako se pogledaju sve izjave ruskih visokih vojnih dužnosnika o planovima za izgradnju nosača aviona u Rusiji, koje su dane nakon raspada SSSR-a, dobije se dugačka lista različitih projekata, koji nikad nisu bili ostvareni. Treba li Rusija zaista očekivati nosač aviona?

U Rusiji je flota povijesno bila pomoćni instrument za kopnenu vojsku, koja je bila najmoćnija u svijetu. U drugoj polovini XX. st. flota je, s pojavom nuklearnih podmornica, dobila funkciju strateškog obuzdavanja. Da bi čuvala teritorij širenja svojih strateških nosača raketa te mogla aktivnije sudjelovati u mnogobrojnim sukobima u državama Trećeg svijeta, SSSR je od 60-ih godina počeo izgradnju krstarica-nosača helikoptera, a od 70-ih i teških krstarica koje su nosile avione (TAKR). Sovjetski nosači aviona mogli su se, za razliku od američkih, djelomično zaštititi. Sovjetska Vojno-morska flota nije imala sredstava za formiranje moćne zrakoplovne grupe kao SAD. Zato su morali postaviti oružje na nosače, što je smanjilo broj zrakoplova i katapultova bez kojih avioni nisu mogli uzlijetiti s palube.  


Novi nosač aviona sa starim zadaćama

Peterburški konstruktori predstavili projekt najnovijeg nosača aviona
U Krilovskom državnom znanstvenom centru pokazali su novinarima maketu najnovijeg višenamjenskog nosača aviona.

Danas je nosač aviona potreban za sve one zadaće koje su postojale i u SSSR-u. No u mnogo čemu njegovo konstruiranje bit će povezano s modernizacijom i daljnjim razvojem morske komponente Raketne vojske strateške namjene. Trenutno petnaestak Su-33 prolazi kroz modernizaciju, kupuju se novi MiG-29K. Uskoro bi se trebao pojaviti novi palubni zrakoplov pete generacije.

No ako sa zrakoplovima situacija nije uopće tako loša, onda se izgradnja novih plovećih aerodroma neprestano odgađa još od početka 2000-ih. Zasad je čitava stvar došla samo do modela, koji je nedavno predstavljen u Krilovskom državnom znanstvenom centru. Na novom nuklearnom (za razliku od Admirala Kuznecova) nosaču aviona, koji će nositi oko 100 letjelica, u planu je zajedno s trampolinima napraviti i katapult.


Industrija se priprema za izgradnju

Događaji u Ukrajini i sukobi sa Zapadom ubrzali su planove ruske vlasti da prijeđu na izgradnju teških vojnih brodova. U Kasatonovljevoj izjavi istaknuto je da će iskustvo izgradnje i korištenja suvremenih velikih brodova Rusija dobiti u sklopu realizacije projekta torpednog razarača oceanske zone Linder, koji će postati ''teoretska osnova za izgradnju nosača aviona''. Državni program za naoružanje do 2020. ne predviđa izgradnju nosača aviona. Ali industrija se priprema za tu narudžbu i to ne proizlazi samo iz činjenica predstavljanja makete. Sredinom veljače Igor Kožin, voditelj morskog zrakoplovstva Vojno-morske flote RF, izjavio je da je sve tehnički pripremljeno te da se nosač aviona može izgraditi za 8-10 godina.

No i dalje je otvoreno pitanje gdje će se formirati trup novog nosača aviona. Nikolajevsko brodogradilište, gdje su se prije gradile sovjetske raketne krstarice, trenutno se nalazi u Ukrajini. Većina stručnjaka smatra da izgradnja novog broda te klase može započeti samo nakon rekonstrukcije bazena tvornice Sevmaš. Nakon pripajanja Krima Rusija je dobila još jednog kandidata za izgradnju nosača aviona: kerčenska tvornica Zaliv, koji je imao najveći dok u SSSR-u. To je svojevremeno predlagao i Sergej Aksenov, glavni lider Republike Krim.

U sljedećim godina zadaće ruske flote bit će usmjerene na čuvanje vlastite obale i obnovu morskog zrakoplovstva, koje je gotovo u potpunosti izgubljeno u 90-im. Nosači aviona mogli bi biti sljedeća etapa razvoja. Ovaj put navedeni rokovi za njihovu izgradnju izgledaju potpuno realno, a čitava serija fregate i torpednih razarača, koji će se dotad pojaviti, omogućit će odgovarajuću ratnu zaštitu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće