Devet pitanja o ruskim avionima blizu granica drugih država

Što rade ruski avioni blizu granica drugih zemalja?

To se vojnim rječnikom zove „borbeno patroliranje“. Zapravo se radi o demonstraciji ruskog vojnog prisustva u svjetskom zračnom prostoru. Tijekom leta se uvježbavaju različiti borbeni zadaci, kao što su, recimo, dopuna goriva u zraku, radio-elektronsko izviđanje, školski napadi, itd. 

Zašto strateško zrakoplovstvo Rusije vrši borbeno patroliranje?

To je potrebno prije svega zbog aviona naoružanih strateškim raketama koji čine temelj strateškog zrakoplovstva. Takvi letovi su potrebni za obuku pilota, za održavanje borbene spremnosti aviona i za opće jačanje obrambene sposobnosti zemlje. 

Izvor: Tv Zvijezda

Koji avioni vrše borbeno patroliranje?

Najveći strateški bombarder na svijetu, nosač raketa s promjenljivom geometrijom krila Tu-160, i jedan od najbržih elisnih aviona, ruski turboelisni strateški bombarder-nosač raketa Tu-95MS. Ponekad ih prate avioni-tankeri Il-78 i lovci-presretači MiG-31.

Nad kojim teritorijama lete ruski raketonosci?

Avioni vrše borbeno patroliranje iznad neutralnih voda, na području akvatorija Norveškog i Barentsovog mora i Atlantskog oceana, kao i nad vodama Crnog mora i Tihog oceana. Prema informaciji ruskog Ministarstva obrane, svi letovi aviona ratnog zrakoplovstva RF ostvareni su i ostvaruju se strogo u skladu s međunarodnim pravilima korištenja zračnog prostora iznad neutralnih voda, bez povrijede zračnog prostora drugih država.

Koje oružje nose avioni za vrijeme borbenog patroliranja?

Prema riječima Petra Dejnekina, koji je zapovjedao strateškim zrakoplovstvom u SSSR-u, za vrijeme borbenog patroliranja avioni obično ne nose nuklearno oružje, ali imaju školske rakete.

Uključuju li strateški avioni uređaje za identifikaciju tijekom borbenog patroliranja?

Prema riječima zapovjednika ruskog ratnog zrakoplovstva Viktora Bondareva, letovi vojne avijacije ne predviđaju uključivanje uređaja za identifikaciju civilnih letjelica po sustavu ICAO (ti uređaji se zovu još i transponderi). Istaknuo je da vojni avioni lete s isključenim transponderima, jer im je cilj ne otkrivati svoju poziciju, budući da s uključenim transponderom avion odmah postaje vidljiv za svaki radar.

MiG-31, zrakoplov-lovac budućnosti

Je li borbeni avion s isključenim transponderom predstavlja opasnost za civilne avione?

Ne predstavlja opasnost, kažu predstavnici ruskih oružanih snaga, jer se putanje vojnih i civilnih aviona ne presjecaju. Recimo, na tvrdnju Švedske u prosincu prošle godine da se ruski vojni avion umalo nije sudario s putničkim iznad teritorija Švedske informativna služba Ministarstva obrane RF je odgovorila priopćenjem da nije bilo „nikakvih preduvjeta“ za zračni incident, i da je udaljenost među putanjama aviona bilo veće od 70 km.

Kako druge zemlje reagiraju na patroliranje zračnog prostora koje vrši ruska avijacija?

Reakcija zapadnih zemalja je rijetko kad neutralna, ali oštre izjave ipak ostaju samo u tisku. U praksi je drukčije: čim je avion otkriven šalju mu se u susret presretači i zatim neko vrijeme prate „tuđi avion“. U medijima se često spominje „presretanje“, ali je presretanje kompleks borbenih mjera koje se sastoje prije svega u likvidaciji potencijalne opasnosti. U svim ostalim slučajevima se radi samo o borbenoj pratnji.

Hoće li Rusija prestati patrolirati zračni prostor nakon žalbi članica NATO-a?

Ministar obrane Rusije Sergej Šojgu je 1. ožujka tijekom telefonskog savjetovanja izjavio da će Rusija, upravo suprotno, širiti zone borbenog patroliranja strateške avijacije. „Ne namjeravamo odustati od ove prakse“, naglasio je Šojgu.