Čurjumov o misiji na komet koji nosi njegovo ime

Klim Čurjumov: Glavno dostignuće je spuštanje modula Philae na jezgru kometa. To je daleko teže od spuštanja na Mars, Veneru ili drugi planet, jer tamo ima više prostora i gravitacija je mnogo jača. Izvor: AP

Klim Čurjumov: Glavno dostignuće je spuštanje modula Philae na jezgru kometa. To je daleko teže od spuštanja na Mars, Veneru ili drugi planet, jer tamo ima više prostora i gravitacija je mnogo jača. Izvor: AP

Spuštanje modula Philae na komet Čurjumov-Gerasimenko (67P / CG) nakon puta po svemiru od milijardu kilometara predstavlja jedno od najvećih postignuća u povijesti osvajanja svemira. Podaci s kometa pružit će šansu za nova znanja o procesu nastanka života na Zemlji i mogućnosti promjene orbita opasnih asteroida. Komet su 1969. otkrili sovjetski znanstvenici Klim Čurjumov i njegova asistentica Svetlana Gerasimenko. Čurjumov za Ruski vjesnik govori o svom otkriću i značaju misije europske sonde Rosetta za svijet.

Kako ocjenjujete misiju sonde Rosetta na komet Čurjumov-Gerasimenko?

Misija još nije završena. Čekamo konačne rezultate, ali već sada se može reći da je postignut stopostotni uspjeh. Još dok se sonda približavala kometi, na udaljenosti od oko 10 km dobili smo detaljnu informaciju o reljefu njezine površine. Europski kolege odmah su napravili globus kometa i poklonili nam male makete.

Glavno dostignuće je spuštanje modula Philae na jezgru kometa. To je daleko teže od spuštanja na Mars, Veneru ili drugi planet, jer tamo ima više prostora i gravitacija je mnogo jača. Naravno, prethodno smo dobili sve karakteristike kometa i izračunali smo silu teže. Ali ako je modul aterirao nisu se aktivirali harpuni čiji je zadatak bio zadržati Philae na površini kometa.

Litice komete 67P / C-G Čurjumov-Gerasimenko. Izvor: Europska svemirska agencija (ESA)

Kako se moglo dogoditi da vrlo složena tehnika stigne do kometa, a da se harpuni zaglave?

Modul je 10 godina bio u svemiru. Mali spojevi (šarke) mogli su se zavariti jedan uz drugi pod djelovanjem solarnih protona. Rosetta je stalno bila izložena sunčevom vjetru. To se moglo odraziti na funkcionalnost mehanizma harpuna. A možda je modul najprije dodirnuo površinu samo jednom od tri noge, a harpuni se u pravilu aktiviraju kada površinu dodirnu bar dvije noge.

Bilo kako bilo, s obzirom da na kometu gotovo i nema gravitacije modul je od blagog dodira odskočio 500 m, zatim je još jednom dotaknuo površinu i ponovno odskočio. Tek u trećem pokušaju je pričvršćen za površinu. Čovjek bi u toj situaciji jednostavno odletio u orbitu kometa i odmah bi razvio kozmičku brzinu. Nakon svih problema s baterijama na modulu Philae nadamo se da će one početi raditi u normalnom načinu rada.

I unatoč režimu štednje baterija podaci ipak pristižu na Zemlju?

Da. Štoviše, ispunjeno je preko 80% zadataka. Modul posjeduje deset visokopreciznih uređaja, od kojih je osam aktivirano. To je ogroman uspjeh! Zahvaljujući ovom iskustvu ubuduće će biti mogući hitni letovi raketa s nuklearnim bojevim glavama u pravcu opasnih asteroida ili kometa koji mogu ugroziti Zemlju.

Prema jednoj teoriji, voda se na Zemlji pojavila zahvaljujući padu ogromnog broja kometa na naš planet. Zatim je nastala dvostruka spirala DNA.

Mediji su pisali da ste Vi još tijekom 1960-ih predskazivali da će znanost pomoću proučavanja kometa moći riješiti zagonetku pojave života na Zemlji.

Na kometima postoje složene organske tvari. Na primjer, u repu kometa Wild 2 pronađen je glicin. Svima je poznato da bez te tvari čovjek jednostavno ne može živjeti, jer mozak i leđna moždina ne bi funkcionirali. Sada je već dokazano da je izotopni sastav vode iz oceana identičan sastavu vode iz jezgre kometa. Prema jednoj teoriji, voda se na Zemlji pojavila zahvaljujući padu ogromnog broja kometa na naš planet. Zatim je nastala dvostruka spirala DNA.

Na čemu sada radite?

Nastavljam obrađivati spektre kometa. Već imamo na desetke tisuća fotografija i video-snimaka napravljenih teleskopima u SAD-u, Meksiku, Čileu i Ukrajini. Mnogo toga je već obrađeno, ali veći dio će ostati mojim asistentima za buduća proučavanja.

Osam najvažnijih događaja u ruskoj znanosti i tehnologiji tijekom 2014.

Spektri su kao otisak prstiju kometa. Svi oni nalikuju jedan drugom, ali je ipak svaki od njih jedinstven. Suvremenim teleskopima dobivaju se prikazi sa stopostotnom rezolucijom. Čak i pomoću teleskopa s prilično lošom lećom dobre kamere mogu zabilježiti ogromnu količinu podataka. Svemirski teleskopi danas su prodrli u takve daljine, da čak vidimo kraj Svemira, tj. objekte nastale uslijed Velikog praska prije 13 milijardi godina.

Postoji nekoliko legendi vezanih za otkrivanje kometa Čurjumov-Gerasimenko. Kako ste zapravo otkrili taj komet?

Nakon naših zapažanja trebalo nam je mjesec dana da shvatimo da smo došli do otkrića. Mi smo pratili druge objekte i otkrili smo novi komet istodobno na pet fotografskih ploča. Na četiri ploče on je bio na samom kraju slike, a na jednoj u centru, jer smo pogrešno usmjerili teleskop. Najprije smo mislili da je u pitanju defekt na fotografskoj ploči.

Točnu orbitu je izračunao astronom Nikolaj Beljaev, koji je sada protopop u jednom manastiru u Rusiji. Zatim smo poslali telegram našim kolegama u drugim zemljama. Kada su oni po zadanim koordinatama vidjeli komet, dobili smo brzojav da je otkriće priznato i da se kometu dodjeljuje ime astronoma koji su ga otkrili.

Održavate li kontakte sa svojom kolegicom Svetlanom Gerasimenko, s kojom ste otkrili sada već znameniti komet?

To se podrazumijeva! Stalno se dopisujemo elektroničkom poštom i komuniciramo video-vezom. Bio sam kod nje u Dušanbeu [Tadžikistan] na konferenciji posvećenoj novim otkrićima. Poklonila mi je vrlo lijep istočnjački šal!

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće