Početna faza implementacije svemirske stanice upotrebljavat će module i uređaje koji su dizajnirani za ruski segment MSS-a, stručnjaci vjeruju da to neće značiti dodatne troškove. Izvor: TASS
Rusija bi mogla u 2017. početi graditi vlastitu svemirsku
postaju. U tom slučaju morat će odustati od razvoja ruskog segmenta Međunarodne
svemirske stanice (MSS), ali će ispuniti obveze prema drugim sudionicima u
programu do 2020. Predlaže se da se dio modula, koji su prethodno dodijeljeni
MSS-u, bude uveden u sastav nove stanice.
Što će se dogoditi s MSS-om?
Kako je izjavio izvor blizak vodstvu Središnjeg znanstveno-istraživačkog
instituta (vodećeg znanstvenog poduzeća), lansiranje ruske orbitalne postaje
visoko u orbitu jedan je od ključnih prijedloga projekta za razvoj pilotirane
kozmonautike za razdoblje do 2050. Ovaj dokument priprema zajednička grupa
Roskosmosa i pridodanih znanstvenih organizacija. Ruska stanica trebala bi biti
razvijena u razdoblju od 2017. do 2019.
"Primarna konfiguracija bit će formirana na temelju višenamjenskih
laboratorijskih i glavnih modula svemirskog uređaja Oka-T", rekao je izvor
pozivajući se na projekt grupe. ''Rad stanica će osigurati brodovi Sojuz-MS i
Progress-MS, a od 2020. do 2024. moguće je i razrađivanje energetskih i
transformacijskih modula, koji se koriste u projektima za osvajanje Mjeseca''.
Bez obzira na to, ne može se, prema tvrdnjama izvora, govoriti o prijevremenoj
obustavi rada MSS-a. Moskva namjerava čvrsto ispuniti svoje međunarodne obveze
do 2020.
Podsjetimo da je u svibnju na pozadini sve hladnijih odnosa Moskve i
Washingtona te uvođenja sankcija Dmitrij Rogozin, voditelj svemirskog sektora,
izjavio da Rusija ne namjerava produljiti rad MSS-a do 2024., kao što predlaže
SAD, već će novac predviđen za stanicu preusmjeriti na druge projekte. Početkom
studenog šef Roskosmosa Oleg Ostapenko rekao je Charlesu Boldenu, voditelju
NASA-e, da će konačnu odluku o produljenju ili neproduljenju rada na MSS-u do
2024. Ruska Federacija donijeti do kraja godine.
Zašto je Rusiji potrebna vlastita
stanica?
Logiku gradnje vlastite svemirske stanice izvori sektora objašnjavaju sljedećim
čimbenicima. Dakle, lansiranje pilotiranih brodova Sojuz-MS s kozmodroma Vostočnij
pod nagibom od 51, 6 stupnjeva (to je nagib MSS) ima veliki rizik za posadu
tijekom prve lansirne faze: u slučaju neplanirane situacije, astronauti će se
naći na otvorenom moru.
Nagib vlastite orbitalne stanice je 64, 8 stupnjeva, a ruta leta u fazi
lansiranja bit će iznad kopna. Osim toga, parametri za pronalaženje stanice
omogućit će isporuku tereta pomoću vojnog kozmodrom Pljeseck. Dakle, Rusija će
odmah dobiti pristup civilnom svemiru s dva mjesta, te će isključiti potencijalne
političke rizike u slučaju korištenja Bajkonura.
"Novi stanica bit će smještena u geometrijski povoljnom položaju s mogućnošću
proširenja sektora za praćenje površine Zemlje'', govori izvor. ''Sa stanice
promatrate do 90% teritorija Rusije i arktički šelf, s MSS-a taj pokazatelj ne
bi bio veći od 5% ". Još jedna nova značajka nove stanice bit će
letno-konstruktorske probe za pilotirana vozila za mjesečvu infrastrukturu:
"U stvari, radi se o stvaranju polazne točke - prvo će uređaji biti isporučeni
do stanice, a potom usmjereni na Mjesec".
Koliko će projekt koštati Rusiju?
Trošak projekta još nisu prijavili. Početna faza implementacije svemirske
stanice upotrebljavat će module i uređaje koji su dizajnirani za ruski segment
MSS-a, stručnjaci vjeruju da to neće značiti dodatne troškove. U programu MSS
Rusija sudjeluje od 1998.: Roskosmos danas troši šest puta manje od NASA-e
(samo u 2013. godini SAD je potrošio 3 milijarde dolara), iako Rusiji pripada
pravo da ima polovinu posade.
![]() |
Rusija i svemirske ambicije Latinske Amerike |
Prije nego što se uključila u projekt MSS, Rusija je koristila orbitalan
kompleks Mir. Godine 2001. uklonjen je iz orbite te je potopljen u Tihom
oceanu. Među razlozima navedeno je da je bila visoka cijena njegovog održavanja
- oko 200 milijuna dolara godišnje. U 2011. bivši šef Ruske aviosvemirske
agencije je priznao: ''Nije bilo nikakvog razloga da se i dalje koristi Mir
zbog katastrofalnog stanja, čak su bili takvi kritični trenuci kad smo
jednostavno gubili kontrolu nad stanicom tijekom unošenja ispravki orbite
njezinog leta''.
U Astani je 25. studenog zakazan sastanak rusko-kazahstanske međuvladine
komisije. Na njemu neće nazočiti samo prvi zamjenik premijera Igor Šuvalov, već
i Dmitrij Rogozin. Zajedno s Olegom Ostapenkom i Aleksandrom Ivanovom, njegovim
prvim zamjenikom, on bi mogao održati zasebne konzultacije o pitanjima
pilotirane kozmonautike, uključujući i drugu etapu izgradnje kozmodroma Vostočnij.
Podsjetimo da bi se prvo pilotirano lansiranje s njega trebalo dogoditi 2018.
Tekst prvi put objavljen na ruskom, u Kommersantu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu