Tajni tenk Armata mogao bi pokoriti Arktik

Izvor: Ria Novosti

Izvor: Ria Novosti

Najnoviji tenk Armata opskrbljen je posebnim čelikom, koji može izdržati eksremno niske temperature. Ministarstvo obrane Ruske Federacije nije izrazilo želju da razmjesti tenkove na Arktiku, iako, kako ističu stručnjaci, Rusija još od sovjetskih vremena ima iskustvo korištenja tenkova na prostoru iza Polarnog kruga.

Tajni ruski tenk Armata (bit će predstavljen javnosti na jubilarnoj paradi u čast dana Pobjede 9. svibnja 2015.) opremljen je oklopom 44S-SV-Š. Kako je priopćio na izložbi u Moskvi Interpoliteh-2014. Evgenij Čistjakov, predstavnik poduzeća kompanije Stali, novi oklop ne gubi svoje karakteristike i može se koristiti na arktičkim temperaturama.


Tenkovi na Arktiku?

Ta izjava govori o tome da Rusija razmatra mogućnost korištenja teške oklopne tehnike na Arktiku, gdje se danas formira vojna grupacija ruskih oružanih snaga. Arktik bi mogao biti ''jabuka razdora'' između vodećih država za energetske ugljikovodike, koji se nalaze pod otapajućim ledovima. Rusija već danas izjavljuje o svojem pravu na značajan udio tih resursa te stalno pojačava vojno prisustvo u toj regiji.

Kako je ranije izjavio zapovjednik Kopnenih vojski Ruske Federacije Aleksandr Postnikov, tehnički temelj arktičke brigade za dogledno vrijeme je višenamjenski oklopni transporter-tegljač MT-LBD. To će u budućnosti biti vojna platforma za porodicu vojnih i opskrbljujućih vozila na bazi dvolančane oklopne gusjenične jedinstvene platforme. Ministarstvo obrane službeno ne govori o stvaranju oklopne tenkovske brigade na Arktiku. Najbliža motorizirana jedinica Oružanih snaga Ruske Federacije nalazi se u gradu Pečenga, u Murmanskoj oblasti Rusije.

Povećati sliku.

Pa ipak, vojno zapovjedništvo mora razmatrati teoretsku vjerojatnost korištenja bilo koje tehnike na teritoriju svojih interesa. Taj teritorij danas je Arktik.

Kad govorimo o širenju i uvođenju vojnih akcija s primjenom oklopne tehnike u uvjetima kritički niskih temperatura, važno je imati u vidu postojanje iskustva sovjetske vojske. Za vrijeme Drugog svjetskog rata sovjetska armija uspješno je ratovala protiv njemačkih snaga na teritoriju Finske i Norveške.

Kako ističe nezavisni vojni stručnjak u oblasti kopnenih oružja Aleksej Hlopotov, ruski tenkovi pokazali su svoju prednost još u Drugom svjetskom ratu u Sjevernoj Norveškoj u Petsamo-Kirkenes ofanzivi. ''Tenkovske brigade i motorizirane pukovnije savladavale su norveške litice na vrlo niskim temperaturama. I to nisu bili suvremeni tenkovi, već modeli iz 1940-ih godina: tenk KV (Klim Vorošilov) i artiljerijski motorizirani uređaji ISU-152 na bazi tenka IS (Josip Staljin)'', govori Aleksej Hlopotov. U tim regijama iza Polarnog kruga temperature su i do minus 40 stupnjeva. U okolici ruskog Murmanska, koji se nalazi iza Sjevernog polarnog kruga, tijekom sovjetskog razdoblja vršena su probna ispitivanja, primjećuje stručnjak.


Tenk će biti lakši

Prema zamisli vojnika, novi tenk bit će nadmoćan zbog svojeg lakšeg oklopa. Konstruktorima je uspjelo da povećaju tvrdoću čelika, sahranivši njegove plastične karakteristike. Taj spoj omogućuje da se smanji debljina oklopnog lista za 15% bez pogoršanja obrambenih karakteristika. U planu je da će se novi materijal koristiti i pri modernizaciji tehnike, koja već postoji u vojsci. Nova vrsta čelika ima visoke obrambene karakteristike zahvaljujući sitnozrnatoj strukturi, optimiziranom procesu legure i posebnoj termo-obradi. Zadaća novog oklopa je zaštita vojnih modula, optoelektroničkih uređaja i vanjske aparature od metaka streljačkog oružja i granata topova.

5 legendarnih ruskih tenkova
Tenkovi su strašno oružje, simbol moći i snage svjetskih država. Predstavljamo 5 legendarnih ruskih tenkova.

''Na račun poboljšanja karakteristika legure čelika, smanjuje se lomljivost, što je aktualno za korištenje tehnike u onim dijelovima gdje su niske temperature'', objašnjava nezavisni vojni stručnjak, autor knjige Armija Rusije Mihail Timošenko.

Uz svu inovativnost ''tenka budućnosti'' nisu isključeni ni problemi s kojim se može suočiti u ekstremno hladnim regijama. Recimo, u ekstremno niskim temperaturama mogli bi nastati problemi s elektroničkom opremom Armate. Potrebno je uzeti u obzir učinkovitost korištenja teške oklopne tehnike s gledišta zaštićenosti i spremnosti elektronike da podnosi teret temperature i atmosfere.

Zbog toga čak i uz prisustvo superčelika mogu nastati problemi s elektroničkom opremom. Na ovom mjestu potrebno je poznavati realne karakteristike i mogućnosti elektroničke opreme oklopne tehnike, koju je prokomentirao za Ruski vjesnik nezavisni vojni stručnjak Vasilij Ponjatov.

Na čitavoj vojnoj radioelektronici ukazuje se dijapazon temperature korištenja (recimo, od -50 do +50). Za Arktik to će biti već povećani gornji dijapazon i odgovarajuća vojna spremišta za radio-elektroničku opremu i same elektroničke uređaje'', rekao je stručnjak.