Iznad Krima otvorili kamuflažni kišobran

Karikatura: Konstantin Maler

Karikatura: Konstantin Maler

Rusija odgovara na jačanje NATO-a u regiji.

Howard McKeon, šef komiteta američkog Kongresa za poslove oružanih snaga, Mike Rogers, predsjednik podkomiteta za strateške snage, i Mike Turner, voditelj podkomiteta Donjeg doma za taktičke zračne i kopnene snage, obratili su se američkom predsjedniku Baracku Obami s pozivom da u potpunosti prekine svaku suradnju s Rusijom. Povod za to bilo je, kako stoji u izjavi, ''razmještanje na Krimu nosioca taktičkog nuklearnog oružja''.


Jesu li Iskanderi prijetnja Europi?  

Prema riječima kongresmena, početkom kolozova ruske vlasti donijele su odluku o razmještanju na Krim bombardera Tu-22M3 i kompleksa Iskander-M, koji mogu nanositi udarce visokopreciznim krstarećim raketama R-500, uključujući i nuklearnim glavama. Prema riječima člana komiteta za oružane snage Senata SAD-a Jamesa Inhofea, to nije samo potpuno kršenje Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa koji je potpisan 1987. u SSSR-u (u skladu s tim dokumentom strane su se obvezale da neće razrađivati, proizvoditi te da će uništiti već postojeće balističke i krstareće rakete u kopnenim bazama s dometom od 500 do 5 500km), nego i neposredna prijetnja čitavoj Europi. 

U Rusiji će se pojaviti ''vlakovi odmazde''
U tijeku su radovi na stvaranju nove verzije vojnog željezničkog raketnog kompleksa Molodec.

Pentagon razmješta u Bugarskoj i Rumunjskoj, nedaleko od ruskog teritorija svoje značajne kontingente. Tisuću i pol vojnika u jednoj i drugoj državi s potrebnom vojnom tehnikom. Osim toga, u rumunjskom mjestašcu Deveselu grade bazu proturaketne obrane sa sistemom Aegis i proturaketama MS-3. Udaljenost od Devesela do Sevastopolja iznosi 500km. Osim toga, u Crno more regularno dolaze brodovi američke šeste flote s tim istim sistemom proturaketne obale Aegis i krstarećim raketama Tomahawk. Francuski, talijanski i turski ratni brodovi, u pravilu, sijeku akvatorij Crnog mora.


Moskva će naoružati Krim 

Razmještanje na Krimu, u zračnoj luci Gvardejski dalekih bombardera Tu-22M3, koji mogu nositi do cilja krstareće rakete, uključujući s nuklearnom glavom, te operativno-taktičkih kompleksa Iskander-M – to je prirodni odgovor na jačanje američkog i NATO-vog prisustva pored ruskih granica. I to nipošto nije sve čime Moskva naoružava i spremna je naoružati Krimski poluotok. Osim brodova i jedinica Crnomorske flote, tamo se razmještaju i bit će dislocirane eskadrile jurišnika Su-24, jedinice obalne obrane, opremljene kompleksima Bal i Bastion s krstarećim protubrodskim raketama Uran i Oniks, automatizirani protutenkovski raketni kompleksi Krizantema-S, protuzračni raketni sistemi Pancir-S1, sistemi radioelektronske borbe Krasuha i još puno toga što bi trebalo značajno pojačati grupaciju ruske vojske na polutoku.

Poznato je da je Crnomorska flota prilično oronula. Prije svega, zbog nekonstruktivnog djelovanja Kijeva, koji je, usprkos velikom dogovoru između Rusije i Ukrajine od 1997., sprečavao obnovu ne samo brodskog sastava ruske vojne grupacije, nego i zamjenu stare ratne tehnike novom. Nije dopuštao čak ni modernizaciju hidrografske opreme i svjetionika na obalama poluotoka, što je dovelo pod sumnju sigornost plovidbe brodova pored obala Krima. Sad je došlo vrijeme da se isprave ti nedostaci i nadoknadi izgubljeno.

 

Bez nuklearnog oružja

U Sankt-Peterburgu i Kalinjingradu grade za Sevastopolj nove dizel-podmornice i torpedne razarače. Prvi od njih trebali bi doći u flotu već krajem ove godine: šest dizel-podmornica i šest brodova. Ako se uzme u obzir da najmlađi brod Crnomorske flote, raketni brod na zračnom jastuku Samum, ima 25 godina, a vodeći brod flote raketna krstarica Moskva 40 i nešto godina, onda možemo reći da je jačanje Crnomorske flote u sljedeće dvije-tri godine itekako potrebno.

I uzalud američki kongresmeni sumnjaju da Rusija radi ono što i američka administracija – drži na tuđem teritoriju svoje nuklearno oružje. Poznato je da u Europi, točnije u Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj i Njemačkoj, SAD skladišti atomske bombe slobodnog pada B-61. Ruski vojnici ne razmještaju svoje taktičko nuklearno oružje na tuđem teritoriju. Cjelokupno taktičko nuklearno oružje Rusije nalazi se u glavnim skladištima na teritoriju države.

U Moskvi smatraju da crnomorska regija mora biti slobodna od nuklearnog oružja. Više puta predlagali su takav sporazum SAD-u i državama NATO-a, no nikad nisu dobili na to pozitivan odgovor.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće