Rusija traži alternativu raketi Dnjepr

Ukrajinska kriza obnovila je raspravu o mogućnosti i svrsishodnosti nastavka rusko-ukrajinskog programa Dnjepr, kojim se predviđa komercijalna proizvodnja svemirskih uređaja pomoću konverzijske interkontinentalne balističke rakete (MBR) RS-20B.

Ekonomski, politički i vojni interesi Rusije su inkompatibilni s nastavkom lansiranja rusko-ukrajinskog programa Dnjepr, izjavio je 9. listopada za agenciju Interfaks-AVN visoki dužnosnik u rusko raketno-svemirskom sektoru.

S tehničkog gledišta Dnjepr bi se mogao i dalje koristiti: interbalistička raketa, najteža raketa u svijetu, imala je dobru energetiku koja je pružala odgovarajuće karakteristike konverzijske varijante i visoku pouzdanost (159 lansiranja prema pokazatelju za rujan 2000., od kojih su samo četiri bila neuspješna). Ako se uzme u obzir minimalni trošak za dorađivanje programa, koji nosi naziv Dnjepr, naravno da se činio ekonomski privlačnim. U 1997. Rusija, Ukrajina i Kazahstan osnovali su zajedničko poduzeće Kosmotras za komercijalno korištenje konverzijske varijante rakete s kozmodroma Bajkonur.

Talac rusko-ukrajinske politike 

Daljnja sudbina Dnjepra izravno je povezana s rusko-ukrajinskim odnosima koji danas prolaze kroz  vrlo komplicirano vrijeme. Do nedavno ukrajinska poduzeća ostvarivala su tehničko servisiranje kompleksa na bazi modifikacije R-36M. No, prema odlukama ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka, vojno-tehnička suradnja između Rusije i Ukrajine obustavljena je u jednostranom režimu. Ruske medijske agencije prenijele su, pozivajući se na izjavu Sergeja Vojta, generalnog direktora GKB Južnoe, da je ''stavljena zabrana na projekte za servisiranje balističkih raketa vojne namjene... Trenutno radimo na projektima za mirovno istraživanje svemira, radimo dosta teško, no ipak imamo posla''. Gubitke poduzeća procijenio je na 200 milijuna dolara godišnje.

„Sotona“ koja je zaustavila utrku u naoružanju ponovno aktualna?

Bez obzira na panične izjave koje ukazuju na to da takav korak prijeti obrambenoj sposobnosti Rusije, u stvarnosti nije sve tako tragično. Ruski stručnjaci već odavno rade na donošenju zakona za samostalno servisiranje interkontinentalnih balističkih raketa, a ruska industrija bi mogla nadomjestiti nastale poteškoće prilično brzo. Što se tiče konverzijskog lansiranja, na čelu ruske suradnje mogao bi biti Državni raketni centar KB akademik V. P Makeev, konstruktorski centar za balističke rakete podmornica. ''Već smo proučili sastav sredstava, dokumentaciju. Naša poduzeća su isti takvi konstruktori, i ako dođe do odustajanja suradnje, poništit ćemo ugovore s ukrajinskom stranom te će sve radove obavljati ruska poduzeća'', istaknuo je Sergej Ponomarev, zamjenik šefa Roskosmosa.

Komercijalna lansiranja neće nastradati  

Što se tiče komercijalnog aspekta, teško da će i na ovom području interesi ruske države pretrpjeti štetu. Prema postojećim podacima, 7-8 raketa spremno je za lansiranje. Krajem listopada 2014. Dnjepr bi trebao izvesti u orbitu pet japanskih mikrosatelita, a u lipnju 2015. - dva američka uređaja veze nove generacije Iridium NEXT. O ostalim misijama ništa nije poznato. Pri cijeni lansiranja od 30-35 milijuna dolara maksimalna izgubljena dobit u slučaju obustave letova rakete Dnjepr neće biti veća od 240-280 milijuna dolara. Međutim, teško je govoriti o prihodima koje bi zaradio poslužitelj usluga lansiranja i odbicima koji bi išli državi, jer cijena lansiranja je komercijalna tajna. 

Cijena prekida suradnje s ukrajinskim obrambenim sektorom

Osim politike i ekonomije neki stručnjaci su skloni smatrati da je ''otrovnost'' Dnjepra nedostatak: upravo zbog toksičnih komponenti goriva ovu raketu kritiziraju ekolozi. Osim toga, Ministarstvo obrane Ruske Federacije prije nekoliko godina je izjavilo da ne namjerava više naručivati rakete s toksičnim komponentama goriva, te nakon ''odstrela'' raketa Dnjepr, Kosmos, Ciklon i Rokot nove ekološki čiste rakete izvozit će lake satelite za interese nacionalne obrane. Raketa Sojuz-2.1v, napravljena u samarskom raketno-svemirskom centru Progress, Angara-1.2, koju je razradio Državni svemirski znanstveno-proizvođački centar M. V. Hruničev, zamijenit će ''otrovne'' rakete-nosače. Prema svojim mogućnostima nove rakete su bolje od Dnjepra.