Dug put prema "ruskom operacijskom sustavu"

U cijeloj Rusiji, pa i u državnim ustanovama, široko je rasprostranjen sustav američkog Microsofta čiji je kod potpuno zatvoren. Izvor: Reuters

U cijeloj Rusiji, pa i u državnim ustanovama, široko je rasprostranjen sustav američkog Microsofta čiji je kod potpuno zatvoren. Izvor: Reuters

Rusija se želi osloboditi od "računalne ovisnosti" o Zapadu. Ideja o stvaranju nacionalnog sustava u Rusiji pojavila se prije 4 godine, ali po tom pitanju nije došlo do značajnijeg razvoja zbog financijskih poteškoća i promjene prioriteta u Ministarstvu telekomunikacija i medija RF. Stručnjaci smatraju da Rusija u tom pogledu treba aktivnije surađivati s Kinom.

U Rusiji je ideja o stvaranju nacionalne softverske platforme postala aktualna prije četiri godine. Upravo tada su vlasti počele upotrebljavaju izraz "ruski operativni sustav".

Predsjednik i generalni konstruktor Znastvenotehničkog centra informacijskih tehnologija "Rosa" Vladimir Rubanov objašnjava: "Imati vlastite softverske proizvode u svim kritičnim segmentima znači riješiti pitanje nacionalne sigurnosti u pogledu tehnološke neovisnosti i digitalnog suvereniteta".

Aleksandar Žmurko, predsjednik Ruske asocijacije slobodnog softvera kaže da je danas u Rusiji široko rasprostranjen sustav tvrtke Microsoft čiji je kod potpuno zatvoren. To znači da taj sustav može imati svakojake "umetke" koji predstavlja rizik za informacijsku sigurnost na razini cijele zemlje. Tehnički gledano, proizvođač može jednostavno isključiti sva računala ili poslati nekakvu obavijest svim korisnicima. Drugim riječima, računalo s operativnim sustavom Windows može se iskoristiti kao sredstvo za propagandu. Prema tome, zaista postoji potreba za stvaranjem vlastitog operativnog sustava. U sklopu politike usmjerene na otklanjanje ovisnosti o zapadnom softveru Rusija bi mogla surađivati s partnerima iz Kine, smatraju stručnjaci.


Na bazi slobodnog softvera ili "od nule"?

Imati vlastite softverske proizvode u svim kritičnim segmentima znači riješiti pitanje nacionalne sigurnosti u pogledu tehnološke neovisnosti i digitalnog suvereniteta.

Vladimir Rubanov, "Rosa"

Operacijski sustav se može stvoriti na dva načina. Može se razraditi na temelju već postojećih sustava s otvorenim kodom i slobodnim licencama, ili cijeli kod napraviti od početka. Prva varijanta je brža i sigurnija, jer će u krugovima profesionalnih programera lako biti otkriveno sve što predstavlja rizik za informacijsku sigurnost. Glavna prednost druge varijante je u tome što pri stvaranju sustava "od nule" njegova jezgra može biti zatvorena, a samim tim i zaštićena, jer mu nitko ne bi mogao pristupiti. Osim toga, programiranje "od nule" omogućuje da se uzmu u obzir tuđe pogreške koje se u postojećim sustavima već više ne mogu ispraviti.


Službeni stav

Ta ideja je kasnije pretočena u konkretan plan i ušla je u državni program "Informacijsko društvo (2011.-2020.)". U odjeljku "Nacionalna softverska platforma" ne govori se samo o zasebnom sustavu, nego i o programiranju cijelog spektra kompatibilnog korisničkog softvera. Tada je bilo odlučeno da federalni organi izvršne vlasti i federalne proračunske institucije od 2011. do 2020. prijeđu na slobodni softver. Bilo je u planu izdvojiti 490 milijuna rubalja za stvaranje Državne softverske platforme, a odgovornost za projekt pripala je Ministarstvu telekomunikacija i medija.

Li-Fi zamjena za Wi-Fi?
travnju 2014. ruska tvrtka Stins Coman objavila je članak da je razvila bežičnu lokalnu mrežu pod nazivom BeamCaster. Ovo inovativno rješenje prenosi informacije elektroničkih uređaja pomoću svjetlosti.

Međutim, tim ovog ministarstva potpuno je smijenjen u svibnju 2012. Ministar je postao Nikolaj Nikiforov. On je ranije bio ministar informatizacije i telekomunikacija Republike Tatarstan. Bivši ministar Igor Ščogolev bio je inicijator projekta programiranja i distribucije Državne softverske platforme. Nakon smjene njegovog tima ovaj program je zamrznut.

Ruska asocijacija slobodnog softvera je 2012. napisala čak i otvoreno pismo Ministarstvu telekomunikacija i medija, u kojem je izrazila zabrinutost zbog toga što se odluka vlade ne izvršava, ali nije bilo nikakve reakcije.


Prioriteti se mijenjaju

U vezi zaoštravanja političke situacije i zabranom uvoza pojedinih proizvoda iz Europe i SAD-a danas se u Rusiji sve češće govori o zamjeni uvozne robe domaćim proizvodima u svim segmentima, kao i o potrebi za stvaranjem vlastitog operativnog sustava. Ruski mediji su javljali čak i da Ministarstvo telekomunikacija i medija planira uvesti porez od 10% proizvođačima softvera, te da će od tih sredstava biti formiran fond za financiranje programiranja domaćeg softvera kojim bi bio zamijenjen uvozni. Međutim, u samom ministarstvu ta informacija nije potvrđena. Po mišljenju Aleksandra Žmurka, prepreka u ovom slučaju može biti činjenica da se problemu ne pristupa sustavno, jer je osim programiranja sustava potrebno i cijelo mnoštvo tvrtki koje će vršiti usluge vezane za integraciju i podršku tog sustava, kao i korisničkog softvera, a i usluge obučavanja korisnika.

Može li se Rusija isključiti s Interneta?
Vijeće sigurnosti Rusije razmotrit će pitanje zaštite Interneta u izvanrednim situacijama. Kremlj uvjerava da je glavni cilj da se poduzmu mjere u sferi cyber-sigurnosti u vezi s nepredviđenim akcijama zapadnih partnera te za zaštitu od mogućih akcija izvana.

Stručnjaci smatraju da bi po tom pitanju Rusija mogla aktivirati kontakte sa svojim istočnim susjedom. "Kina je jaka zemlja i dosljedno provodi politiku otklanjanja ovisnosti o zapadnom softveru, u čemu će svakako imati uspjeha", smatra Vladimir Rubanov. "Rusija i Kina trebaju surađivati ​​u toj oblasti. Nedavni posjet ministra telekomunikacija i medija RF Kini predstavlja konkretan korak u tom smjeru."

Aleksandar Žmurko se slaže s kolegom, ali skreće pozornost na jednu važnu činjenicu. Prema njegovim riječima, kineske softverske tvrtke već su pokušavale stvoriti vlastiti operativni sustav na bazi Linux-a pod nazivom Red Flag, ali se ispostavilo da je lobi zapadnih kompanija jači, jer su one spustile cijenu svojih proizvoda i tako sačuvale monopol na kineskom tržištu. Prema tome, jedan od čimbenika uspjeha u ovoj inicijativi osim financiranja treba biti i jaka politička volja vlasti, smatra stručnjak.