Znanstvenici: Posljedice Fukushime osjećat će se još dugo

Prva istraživanja uzoraka morske vode i zemlje s nekoliko Kurilskih otoka bit će provedena na brodu, a konačni rezultati dobit će se na kraju ekspedicije.Izvor: Ria Novosti

Prva istraživanja uzoraka morske vode i zemlje s nekoliko Kurilskih otoka bit će provedena na brodu, a konačni rezultati dobit će se na kraju ekspedicije.Izvor: Ria Novosti

Radijacija od nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima-1 ne prijeti ruskom teritoriju, no posljedice nesreće iz 2011. osjećat će se još nekoliko desetljeća. To su izjavili za Ruski vjesnik znanstvenici koji su već treći put poslani izmjeriti radijaciju na području Kurilskih otoka.

Znanstveno-ekspedicijski brod ''Profesor Hljustin'' s ruskim znanstvenicima, stručnjacima i vojnicima  otisnuo se iz Vladivostoka 25. rujna prema Kurilskim otocima – Urupu i Simuširu. U mjesec dana sudionici žele preploviti Japansko more niz istočnih obala Kurilskih otoka te izmjeriti radijaciju od nesreće japanske nuklearne elektrane Fukushima-1. To je treća po redu ekspedicija od trenutka nesreće u ožujku 2011. Prva je organizirana odmah nakon katastrofe, druga za godinu dana.

Nova ekspedicija održava se pod pokroviteljstvom Ruske geografske zajednice, a organizirao ju je Državni oceanografski institut. Na brodu se nalaze suradnici Rosatoma, Ministarstva obrane, Rosgidrometa, Rospotrebnadzora i Morskog državnog sveučilišta Neveljski.

Rezultati prijašnjih ekspedicija pokazali su da je zagađivanje blizu nule, a najveću opasnost Rusiji predstavlja koncentracija radijacije u ribi.


Ispitivanja u moru i kopnu  

Prva istraživanja uzoraka morske vode i zemlje s nekoliko Kurilskih otoka bit će provedena na brodu, a konačni rezultati dobit će se na kraju ekspedicije, za Ruski vjesnik izjavio je Stanislav Šabalev, voditelj Laboratorija za radioekološki monitoring. Objasnio je da će ove godine ispitivanja biti veća nego prijašnjih godina.

Prema njegovim riječima, tijekom nove ekspedicije prikupljat će se uzorci aerosola u zraku, uzorci cezija-137 i stroncija-90 u vodu u svim planiranima točkama, uzorci izotopa plutonija u vodi te nekoliko uzoraka za tritij. ''Osim toga, planira se istražiti koncentracija radionuklida u organizmima stanovnika mora, a na otoku će se uzeti detaljni uzorci tla i biljaka'', dodao je Šabalev.

Znanstvenici su istakli da su uzorci koji su uzeti 2011. i 2012. ''pokazali da je ovdje sve prilično čisto, ali je potrebno stalno dobivati nove podatke''.


Kako se širila radijacija 

Bez obzira na blizinu ruskih otoka Japanu, nakon nesreće na japanskoj nuklearnoj elektrani radijacija je do Kurila došla u ''iznimno malenim količinama'', za Ruski vjesnik govori Sergej Pančenko, suradnik Laboratorija za radioekologiju na Institutu za probleme sigurnog razvoja nuklearne energije pri Ruskoj akademiji znanosti. Radi se o tome da je ''radioaktivni oblak isprva zaobišao Zemlju preko Tihog oceana, Sjeverne Amerike i Europe'' i tek je potom stigao u Rusiju.

Prema riječima Pančenka, ''razina radijacije od Černobilske nuklearne elektrane, koju je 1986. Japan zabilježio na svojem teritoriju, bila je tisuću puta veća nego razina koju mi sad bilježimo na Kurilskim otocima nakon Fukushime''.

Jedina opasnost za Rusiju je, smatra Pančenko, koncentracija radijacije u industrijskim vrstama ribe: ''Radioaktivni otpad Fukushime zagadio je pjesak u plićaku u kojem se nalazi malena riba peščanka. Paščanku love ribari, a njome se hrani industrijska riba koja tako prikuplja radijaciju''.


Što će biti dalje?

Gennadij Bruk, voditelj Laboratorija za unutarnju radijaciju koji je sudjelovao u prvoj ekspediciji 2011., smatra da treća ekspedicija neće naći visoke pokazatelje radijacijskog zagađivanja.

Rezultati prijašnjih ekspedicija pokazali su da je zagađivanje blizu nule, a najveću opasnost Rusiji predstavlja koncentracija radijacije u ribi.

No to ne znači da ne treba nastaviti s ekspedicijom, objasnio je za Ruski vjesnik: ''Nakon černobilske nesreće radimo na zagađenim teritorijima. I za radijacijsku sigurnost stanovništva jako je važno da se taj rad nastavi''.

Njegove riječi potvrđuje i Sergej Pančenko: ''Radijacijska situacija se ne mijenja i ne mora se brzo mijenjati. Cezij ne nestaje brzo, zbog toga će u potpunosti sigurna ravnoteža nastupiti za 20-30''.

Sudeći po svemu ekspedicije će trajati i dalje. Sergej Ivanov, šef administracije predsjednika, koji je boravio na Kurilskim otocima nedugo prije početka ekspedicije, izjavio je na susretu sa stanovnicima Kurilska: ''Pratit ćemo tu temu i trošit ćemo na to novce''.