Arktičke guske, protoni protiv raka i klimatske promjene

Što se događa s klimom, kako se učinkovito boriti protiv raka i kako pomoći arktičkim guskama? U Moskvi je od 8. do 12. rujna održan znanstveni forum "Tjedan znanosti" ("Science Week"). Stručnjaci iz različitih znanstvenih područja iz Rusije i inozemstva okupili su se kako bi predstavili svoje projekte i diskutirali o njima. Ruski vjesnik je za vas izabrao najzanimljivije među njima.

Arktičke guske

Petar Glazov, znanstveni suradnik Instituta za geografiju RAN, bavi se proučavanjem migracija arktičkih gusaka. Radi se o lisastoj guski i drugim vrstama koje lete iz Europe na Arktik, gdje podižu mlade. Cilj istraživanja je ustanoviti kako upravljati populacijom ptica kako bi se spriječilo njihovo izumiranje.

Izvor: Shutterstock

Ovakvi projekti u Europi odavno postoje, ali donedavno znanstvenici nisu imali ni najmanju predodžbu o tome što se događa s guskama na području Rusije. Znanstvenici iz Instituta za geografiju RAN prvi put su počeli hvatanje i prstenovanje ptica na njihovom putu prema Arktiku.

"Guske su indikator povoljnog stanja klimatskih uvjeta na konkretnom teritoriju", kaže Petar Glazov. "One su ograničene klimatskim uvjetima i kreću se izvan snježnih područja u potrazi za svježom travom. Njihov zadatak je da na Arktik stignu u dobrom stanju, jer upravo od toga ovisi vitalnost i otpornost njihovog potomstva. U razdoblju razmnožavanja guske koriste rezerve masti koje su prikupile na putu prema Arktiku."

Prema riječima Glazova, glavni problem za guske u Rusiji su zapuštena poljoprivredna dobra. Napuštena polja i šume koje je izlomio vjetar ne odgovaraju pticama, jer trava na ovim mjestima nije dobra za prehranu. Osim toga, stanovništvo se dosta aktivno bavi lovom na guske. Zato su one često prisiljene zaustavljati se radi odmora na sasvim neočekivanim mjestima, između ostalog, i u industrijskim zonama. Znanstvenici smatraju da je u Rusiji potrebno stvoriti mrežu posebno pripremljenih zona za odmor gusaka tijekom njihovog leta na sjever.


Protonski akcelerator za liječenje raka


Novi kompaktni protonski akcelerator koristi se za liječenje raka. Fotografija: PressPhoto

Institut za fiziku "Petar Nikolajevič Lebedev" prije nekoliko godina je razradio novi kompaktni protonski akcelerator koji se koristi za liječenje onkoloških bolesti. Prema riječima njegovog stvaraoca, akademika Vladimira Balakina, ova tehnologija omogućuje da se u već postojećoj bolnici postavi mali uređaj, a ne mora se graditi nova bolnica posebno za akcelerator, kako se to danas čini. "Uspjeli smo ukloniti sve nedostatke postojećih sustava", tvrdi Vladimir Balakin. "Povećali smo preciznost zračenja i smanjili cijenu uređaja."

Prošle godine je njegov protonski akcelerator nabavila Opća bolnica Massachusetts tehnološkog instituta u SAD-u. Na natječaju su sudjelovali svi svjetski proizvođači ove vrste tehnologije, ali pobijedio je relativno jeftin i visoko učinkovit Balakinov projekt.

Liječenje protonskim zračenjem, po mišljenju znanstvenika, ima brojne prednosti. Gama zrake koje se koriste u terapiji zračenjem ne djeluju samo na tumor, već na svom putu uništavaju i zdravo tkivo. Zračenje protonima je manje štetno. Protonski zrak se može vrlo precizno, do dijela milimetra, fokusirati na željeno mjesto.

Jedan protokol zračenja pacijenta oboljelog od raka pomoću Balakinovog uređaja traje 10 minuta, to jest tri puta kraće nego kod drugih tehnologija koje danas postoje na tržištu. U Rusiji se novi protonski akcelerator odnedavno koristi u bolnicama u gradovima Puščino i Protvino u Moskovskoj oblasti. "Tijekom sljedećih 10 do 20 godina terapija zračenjem će pretežno preći na korištenje protonskih uređaja", smatra Vladimir Balakin.


Nad sjevernom hemisferom se nadvija anticiklona


Izvor: Shutterstock

"Krajem 21. stoljeća prosječna temperatura u Rusiji bit će viša za 7 stupnjeva i iznosit će 5 stupnjeva Celzijusa", izjavio je Aleksandar Černokuljski, znanstveni suradnik laboratorija za teoriju klime Instituta za fiziku atmosfere "Aleksandar Obuhov" RAN. Prema njegovim riječima, proljeće 2014. bilo je u cijelom svijetu najtoplije u povijesti meteoroloških promatranja, zaostajući jedino za 2010. Temperatura u svibnju ove godine u prosjeku je bila za 0.74 stupnja Celzija viša od prosječnih pokazatelja u 20. stoljeću i iznosila je 15.54 stupnjeva Celzijusa. Najtoplije su bile regije Srednje Azije, sjeveroistok Sibira i Australija.

Površina debelog sloja leda na Arktiku je sve manja. "Oslobađanje metana ubrzat će proces globalnog zagrijavanja. Što se tiče područja vječitog leda, prešli smo točku iza koje nema povratka", kaže Černokuljski. Prema njegovim riječima, znanstvenicima su nedavno postali dostupni jedinstveni podaci ruskih podmornica o katastrofalnom smanjenju površine leda. Neki kompjuterski modeli, kaže Černokuljski, pokazuju da do 2040. ili 2050. leda na Arktiku uopće neće biti i pogubne klimatske promjene neće više moći izbjeći.

Najnovija istraživanja laboratorija u kojem radi Černokuljski svjedoče o tome da bi na području Europe i u cijeloj sjevernoj hemisferi uslijed promjene klime učestalost ekstremnih meteoroloških pojava, među kojima je i snažna statična anticiklona, mogla biti sve veća. To će izazvati katastrofalnu sušu i ekstremne vrućine. Na primjer, u razdoblju anticiklone 2010. temperatura zraka u Moskvi je nekim danima prelazila +33 stupnja Celzijusa.