Rusija predstavila najnovije leteće brodove

Izvor: Ria Novosti/Mihail Mokrušin

Izvor: Ria Novosti/Mihail Mokrušin

Top 3 noviteta u hidro-zrakoplovstvu.

Suvremena hidro-aviotehnika može letjeti kao avioni te ploviti kao brodovi. U to se mogao uvjeriti svatko tko je posjetio izložbu Hidro-aviosalon 2014. u Gelendžiku. Kad posjetiš tu izložbu, postane ti jasno da su neke letjelice i brodovi jedinstveni u svijetu.

Ove godine je hidro-aviosalon okupio 180 sudionika. Rusko Ministarstvo obrane sklopilo je nekoliko ugovora o kupovini zrakoplovne tehnike, recimo, 12 lovaca Su30 MK za zrakoplovstvo vojno-morske flote.

Prema svjetskim razmjerima avio-salon u Gelendžiku je jako malena izložba. Otvorena površina sa zrakoplovima na obalama gelendžikske uvale i dva paviljona sa štandovima. No samo ovdje svaki eksponat može izravno iz paviljona ''sići'' u vodu i pokazati svoje sposobnosti doslovno turistima koji se odmaraju na susjednim crnomorskih plažama. 

Rusija je lider u konstruiranju zrakoplova-amfibija različite klase. Uredništvo Ruskog vjesnika odabralo je tri najnovija primjera ruske hidro-avijacije.


Zrakoplov-amfibija Be-200 

Izvana se čini kao obični zrakoplov. Zapravo radi se o pravom letećem brodu. Be-200 s jednakom lakoćom može uzletjeti kako sa zračne piste, tako i izravno s vodene površine: kostur amfibije napravljen je kao kod broda, motori su stavljeni na gornji dio krila, kako ih voda ne bi zalila. U sovjetsko vrijeme amfibiju su napravili kao desantno-spasilački zrakoplov za Vojno-morsku flotu. Danas su ga ''prekvalificirali'' u vatrogasca. Za nekoliko minuta ''jurcanja'' po vodi skuplja u svoju konstrukciju 12 tona vode, diže se u zrak i te ''zalihe'' baca u žarište požara nedaleko od obale.

Izvor: Youtube

Ministarstvo za izvanredne situacije kupuje Be-200. Bivši šef tog Ministarstva bio je Sergej Šojgu, današnji ministar obrane. Zbog toga se u Konstruktorskom birou Beriev, koji razrađuje amfibiju, nadaju da će vojnici ponovno skrenuti pozornost na Be-200. Pa ta je mašina isprva projektirana kao desantni ili spasilački avion. U suvremenim uvjetima amfibija bi mogla postati protupodmornički udarni zrakoplov.


Ekranoplan Orion-14


Izvor: Ria Novosti/Mihail Mokrušin

Eranoplan je nesumnjivo know-how ruske industrije, hibrid broda i zrakoplova. Od prvog ekranoplana naslijedio je nosivost, a od drugog – brzinu. Za razliku od običnih brodova on, kao zrakolov, leti nad vodom ne praveći valove koji mogu uništiti obalnu liniju. U stanju je izaći na obalu s blagim nagibom, ''letjeti'' nad ledom ili tundrom. Prije više od pola stoljeća tehnologiju ekranoplana razradio je akademik Rostislav Aleksejev. Brodovi, koji liče na putničke zrakoplove, kretali su se morem na određenoj visini zahvaljujući učinku aerodinamičkog ekrana, zbog čega se mogao kretati brzinom od 100km/h.

U sovjetsko vrijeme to su, kao i uvijek, koristili vojnici. Ekranoplan se konsturiao isključivo za vojne ciljeve. Zapovjedništvo Vojno-morske flote vidjelo je u avio-brodu onaj adut koji će poništiti hegemoniju SAD-a u oblasti nosača aviona. Desantni ekranoplan Orlenok, udarni Lunj imali su brzinu od 500km/h. Radi usporedbe: nuklearni nosač aviona SAD-a nema veću brzinu od 70km/h. No danas ekranoplane konstruiraju isključivo u civilne svrhe.

Orion-14 prvi put pokazuju publici. Ekranoplan razrađen je u sklopu programa Razvoj građanske morske tehnike za razdoblje 2009.-2016. U njegovoj konstrukciji primjenjuju se kompozicijski materijali nove generacije. Bitno su poboljšani parametri električnog uređaja, razrađena je i transmisija povećane sigurnosti, modernizirana je oprema. Orion-14 radi zimi, u ledenim prilikama sa sprudovima do 50 cm, te ide po zdrobljenom ledu. Zbog toga se taj ekranoplan može korisitti u teško dostupnim rajonima Dalekog sjevera i Dalekog istoka.


Bespilotna letjelica Čirok


Izvor: Itar-Tass

Kao i bilo koja posljednja vojno-tehnička izložba, Gelendžik 2014. nije mogao proći bez bespilotnih letjelica-amfibija. Novitet ove godine je bespilotna letjelica Čirok koju je razradio Moskovski znanstveno-istraživački radiotehnološki institut. Čirok ima jako velike kvalitete za letenje, nalazi se na zračnom jastuku te mu ne treba pista, dovoljna mu je samo ravna površina duljine 25 metara, sletjeti može kako na kopno, tako i na vodu.

Jurij Nevzorov, generalni direktor instituta, rekao je da širina krila iznosi 10 metara, težina – 750kg. Njegova konfiguracija slična je ''letećem krilu'' te može nositi veliki broj korisnog tereta. Prema njegovim riječima, razmatra se varijanta konstruiranja u bazi Čirka pilotiranog uređaja za 12 ljudi s uzletnom težinom većom od 2 tone.