Vraćanje mamuta u život

Ruski znanstvenici će za eventualno oživljavanje mamuta imati dovoljno materijala, jer je na lokalitetima u Jakutiji pronađeno 75% svih mamuta koji su poznati u svijetu. Svake godine se pojavljuju novi primjerci ovih zaleđenih grmalja. Kada laboratorij bude dodatno opremljen  opremom za genetska istraživanja, ruski znanstvenici namjeravaju započeti rad na izdvajanju DNA molekule i kloniranju mamuta.

Projekt "Vraćanje mamuta u život"

Sporazum o suradnji u okviru projekta "Vraćanje mamuta u život" potpisan je 2012. između direkcije Muzeja mamuta "Lazarev" pri Institutu za primijenjenu ekologiju Sjevera na Sjeveroistočnom federalnom sveučilištu s jedne strane, i korejskog fonda biotehnoloških istraživanja "Soam" s druge.

Po riječima ravnatelja muzeja Semjona Grigoreva, međunarodni centar osniva se kao jakutsko-korejski laboratorij. Korejska strana je nabavila opremu vrijednu nekoliko milijuna dolara, a Sjeveroistočno federalno sveučilište izdvojio je i renovirao prostorije koje su znanstvenicima potrebne za rad. Ruski stručnjaci već dugi niz godina proučavaju DNA mamuta, ali je tek 2013. muzej poslao svoje suradnike u Južnu Koreju da prouče metode kloniranja.

Jedan dio mamuta pronađenih na sjeveru Rusije nije pogodan za istraživanja ili ekspozicije, i ti ostaci se predaju u vlasništvo ljudima koji su ih pronašli. Međutim, većina pronađenog materijala pravi je genetski zlatni rudnik za znanstvenike.

"Za kloniranje mamuta nužno je imati dobro očuvane inicijalne stanice. Budući da nema živih mamuta, glavni problem je pronaći stanice pogodne za standardnu ​​proceduru kloniranja. Bit procesa sastoji se u izdvajanju jezgre iz inicijalne stanice i njegovo presađivanje na mjesto jezgre jajne stanice drugog organizma", kaže Valerij Iljinski, znanstveni direktor centra "Genotek". "Proces kloniranja mamuta kompliciran je upravo zbog male količine ili nepostojanja stanica s očuvanom jezgrom."

Centar će ubrzati proces kloniranja

Centar za kolektivnu primjenu molekularne paleontologije stvoren je radi ubrzavanja procesa kloniranja. Znanstvenici mogu vršiti istraživanja neposredno u Rusiji, umjesto da predaju materijal stranim kolegama. I inače je transport genetskog materijala u inozemstvo vrlo složena administrativna procedura.

Ruski stručnjaci počeli su raditi na vraćanju mamuta u život još prije otvaranja centra. Materijal Maloljahovskog mamuta, koji je najbolje očuvan do današnjeg dana, već je predan korejskim znanstvenicima. Planira se rezultate ispitivanja gena ove životinje objaviti na ceremoniji otvaranja centra.

Osim toga, ovog ljeta je od 21. srpnja do 16. kolovoza organizirana međunarodna ekspedicija na sjeveru Jakutije. Znanstvenici su došli do još jednog mamuta, pronađenog prošle godine na obali rijeke. Istražili su trup koji se djelomično otopio, ali se pokazalo da je prevelik za transport, a i mjesto na kojem se nalazio bilo je nepristupačno. Zbog toga su znanstvenici ponijeli samo jedan dio, tj. stopalo i krzno, i uskoro će to biti odneseno u Jakutsk, gdje je ekspedicija već dostavila oko 700 kg paleontološkog materijala.

Zašto vraćati mamute u život?

Mamut je za građane Rusije postao svojevrstan brand. U Rusiji se čuva ogromna količina ostataka ovih životinja. Kljove i kosti mamuta koje su pronašli mještani mogu se vidjeti i u zavičajnom muzeju malog podmoskovskog gradića, i u planinama Kavkaza, i u Sibiru.

Najočuvaniji mamut na svijetu Istraživač mamuta, profesor Adrian Lister (lijevo) i kustosica Muzeja Šemanovski Galina Karzanova predstavljaju medijima Ljubu, mladunče vunenog mamuta koji se smatra najcjelovitijim primjerkom vrste koji je ikada pronađen.

Već je sastavljena genska karta mamuta. Njezini podaci bit će uspoređeni s kromosomom azijskog slona, a zatim će se taj kromosom izmijeniti i od njega stvoriti živi kromosom mamuta. Dobiveni materijal bit će implantiran u jajnu stanicu ženke slona radi dalje oplodnje. Ako eksperiment uspije, znanstvenici planiraju nastaniti Sibir mamutima.

Međutim, neki predstavnici znanstvenih krugova u Rusiji tretiraju takve ideje kao fantaziranje.

"Takvi eksperimenti nisu vršeni nigdje u svijetu. Točno je da je klonirana bakterija, ali bakterija nije mamut. U sadašnjoj fazi razvoja znanosti svi komentari vezani za tako složen eksperiment svode se na jednu jedinu tezu: 'tehnički neizvedivo'", smara genetičar Svetlana Borinska, stručnjakinja za genomiku i biotehnologiju s Instituta za opću genetiku Ruske akademije znanosti. "Ako se sve uradi po najavljenoj tehnologiji, bit će dozvoljen ogroman broj genetskih pogrešaka koje isključuju mogućnost da životinja preživi."

Znanstvenici su već desetljećima zaintereirani za kloniranje prapovijesnih životinja. Prema preliminarnim izračunima, vraćanje mamuta u život moglo bi potrajati od 5 do 30 godina.