Geolozi: Čudne rupe na Jamalu govore o globalnim klimatskim promjenama

Fotografija iz slobodnog izvora

Fotografija iz slobodnog izvora

Čudne rupe u zemlji pronađene u lipnju u sjevernoj tundri na teritoriju Rusije mogle bi označavati početak nepovratnih promjena u klimi naše planete. Emisiju prirodnog plina nazivaju glavnim uzrokom nastanka takvih rupa. On bi mogao biti izazvan globalnim zatopljenjem, smatraju ruski znanstvenici.

Emisija prirodnog plina, koju znanstvenici nazivaju glavnim mogućim uzrokom nastanka čudnih rupa u ruskom Jamalo-neneckom autonomnog okrugu (JANAO), mogla bi biti posljedica globalnog zatopljenja, smatra geolog Konstantin Ranks. O tome je znanstvenik pisao u svojem članku objavljenom u Slon.ru.

Otprilike mjesto pronalaska prve jame:

Stručnjaci-glaciolozi Subarktičkog znanstveno-edukacijskog poligona ističu da se u rajonu plinskog nalazišta Bovanenkovskoe, u čijoj je blizini otkrivena prva rupa, temperatura vječnog leda neumoljivo podiže. Još prije četrdeset godina ona je iznosila otprilike osam stupnjeva ispod nule, a sad na pojedinim dijelovima samo minus tri. ''Moguće da je upravo zbog toga u dubinama sjeverne tundre započeo proces izdvajanja metana iz kristalnih ledenih zamki'', napisao je Ranks u svojem članku na Slon.ru.

U Jamalo-neneckom autonomnom okrugu lokalni uzgajivači sobova otkrili su već drugu veliku jamu u zemlji, izvještava televizijski kanal Rossija 1. Njezin promjer je oko 15 metara, a unutra je primijećen snijeg. Zasad se ne zna što točno uzrokuje takve rupe. Zbog toga se na društvenim mrežama razmatraju same fantastične verzije: od pokusa nepoznatog oružja do podzemne baze vanzemaljaca.

O jami se pročulo od lokalnih uzgajivača sobova. Prema njihovim riječima, 27. rujna 2013. u tom rajonu (90km od sela Antipajuta) palo je nebesno tijelo i dogodila se eksplozija. Drugi uzgajivač je rekao da je vidio dim, a potom čuo eksploziju.

Otprilike mjesto pronalaska druge jame:

Stručnjaci iz znanstvenog centra za proučavanje Arktika i instituta za kriosferu Zemlje proučili su prvu rupu još 16. lipnja. Izmjerili su radijacijsku pozadinu i došli do zaključka da tamo nema nikakve opasne radijacije.

Znanstvenici su istaknuli da su u blizini kratera i na udaljenosti do 100-120 m razbacani komadi zemlje, što ne svjedoči o rušenju stijene, već o njezinom izbacivanju. Isto tako nisu otkriveni tragovi guljenja, sagorijevanja, toplinske eksplozije, zato se verzija s meteoritom može isključiti. Znanstvenici smatraju da je ledena zemlja izbijena moćnim pritiskom od dole. Recimo, takozvanim barskim plinom.

Videoklip s prikazom prve rupe pored sela Bovanenkovo pojavio se na internetu 10. lipnja.

Videozapis odmah je privukao pozornost publike (nekoliko desetaka milijuna već je pregledalo različite videe o pronađenim rupama).