Uspješni start Angare poklonio Rusiji svemirsku neovisnost

Izvor: Ria Novosti

Izvor: Ria Novosti

Prvi nosač, koji je Rusija u novijoj povijesti sama razradila ''u režimu predviđenom budžetom'', uspješno je lansirana. Kakve mogućnosti u ruskom svemirskim sektoru otvara novi ekološki čisti nosač i može li se govoriti o njegovoj komercijalnoj primjeni u budućnosti?

Lansiranje rakete-nosača Angara-1,2PP, prvog ekološki čistog nosača koji je projektiran u Rusiji nakon raspada SSSR-a, održano je 9. srpnja na kozmodromu Pleseck u Arhangelskog oblasti. Let je prošao kroz sve predviđene faze. Odvajanje prvog stupnja u predviđenom dijelu iznad Barentsovog mora dogodilo se četiri minute nakon lansiranja. A u 21 minuti nakon lansiranja probni primjerak tereta pao je s drugim stupnjem u predviđeni dio poligona Kura, na polutoku Kamčatka. Sve zajedno raketa je prešla ''put'' od 5 700 km.

Prvo lansiranje lake Angare isprva je planirano za 25. lipanj, no bilo je odgođeno zbog dodatnih provjera. No i 28. lipnja automatski sistem je 19 sekundi prije lansiranja odgodio izbacivanje rakete.  Vladimir Putin, koji je tad promatrao lansiranje, naredio je da se istraže uzroci neuspjeha te je lansiranje odgođeno na neko vrijeme.

Ispostavilo se da Angara nije uzletjela zbog otkrivanja nehermetičnosti drenaže jednog od ventila. U Roskosmosu donijeli su odluku da poprave Angaru na kozmodromu, te je lansirana već 9. srpnja u 16.02 po moskovskom vremenu.  

Svemirski raketni kompleks Angara je nova generacija raketa-nosača. Ta generacija uključuje u sebi nosače od lake do teške klase u dijapazonu nosivosti tereta od 3,8 do 35 tona. Svi se mogu lansirati jednim lansirnim uređajem. Svaki modul ima jedan moćni reaktivni motor RD-191.  

Neovisnost i ekologičnost

Razne konfiguracije rakete razlikuju se brojem univerzalnih raketnih blokova, od kojih se sastoji prvi stupanj. Lansirana Angara bila je prijelazna varijanta rakete kojom se provjerio rad i prvog, i drugog stupnja, jer je, bez obzira na to što je raketa namontirana u lakoj konfiguraciji, drugi stupanj preuzet od teške varijante.

U budućnosti teške rakete Angara bit će opskrbljene trećim stupnjem, koji radi na vodik, što znači da će se s Plesecka iznositi dosta teži teret. Prvi pilotirani let teške Angare predviđen je za 2018. s novog ruskog kozmodroma Istočni u Amurskoj oblasti.

Tako je Rusija, zajedno s novom klasom raketa, dobila neovisni pristup u svemirski prostor. Sad Rusija može lansirati satelite svih vrsta u nisku i visoku geostacionarnu orbitu bez dogovora s Kazahstanom, odnosno na teritoriju kozmodroma Bajkonur.

Angara, lansiranje  9. srpnja u 16.02 po moskovskom vremenu

Nadalje, proizvodnja tih raketa ne ovisi o stranim poduzećima, jer je kompleks u potpunosti projektiran i napravljen od strane ruskih poduzeća koja se nalaze na teritoriju Rusije.

I ono što je važno, puštanje Angare u upotrebu značajno će povisiti indeks ekologičnosti lansiranja: ako Proton koristi kao gorivo heptil, koji je štetan za okolinu, onda je ''kerozin-kisik'', koji koristi Angara, kudikamo manje štetan.


Prema komercijalnom uspjehu
 

Andrej Ionin, dopisni član Ruske akademije kozmonautike Ciolkovski, smatra da je Rusiji potrebno, istovremeno sa stvaranjem porodice Angara koja se neće koristiti za komercijalne letove, započeti graditi jeftinije teške rakete. 

„Sotona“ koja je zaustavila utrku u naoružanju ponovno aktualna?  

''Na kozmodromu Pleseck Angara nema komercijalnu sudbinu, to treba znati. Njezina zadaća je iznositi u orbitu federalne satelite na račun državnog budžeta'', smatra stručnjak.

Zato Rusija treba, prema njegovim riječima, postupno prelaziti na stvaranje teških, ali jeftinih nosača kao što to radi, recimo, američka kompanija Space X, koja već proizvodi rakete u vrijednosti od 70 milijuna dolara.

Prvo uspješno lansiranje Angare jako je važno za Ministarstvo obrane Rusije, ističe Igor Marinin, akademik Ruske akademije kozmonautike Ciolkovskij.

''Angara omogućuje da se s Plesecka iznosi teret na geostacionarnu orbitu, to nije samo važno za komercijalno lansiranje komunikacijskih satelita, nego i za Ministarstvo obrane, jer na taj način, budući da će kod nas letjeti teška raketa s Plesecka, postajemo neovisni o drugim državama'', objašnjava Marinin.

Članak napisan prema materijalima RIA Novosti, Gazeta.ru, ITAR-TASS.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće