U ruskoj vojsci pojavio se robot WALL-E naoružan do zuba

Platforma-M nije se pojavila tek tako: tradicija robotske tehnike u Rusiji postoji od 1960-ih – odnosno od vremena Lunohoda. Izvor: RIA Novosti.

Platforma-M nije se pojavila tek tako: tradicija robotske tehnike u Rusiji postoji od 1960-ih – odnosno od vremena Lunohoda. Izvor: RIA Novosti.

Tijekom manevara ruske Baltičke flote koji su se održavali u istoj regiji i u isto vrijeme kad i međunarodne vojne vježbe NATO-a Udar sablje 2014. i Baltops 2014., bili su upotrijebljeni borbeni roboti Platforma-M, naoružani bacačima granata i mitraljezom Kalašnjikov. Roboti su izvršavali borbene zadatke zajedno sa svojim živim kolegama.

Nepoznato oružje

Prema scenariju vojne vježbe padobranci i obalske jedinice trebale su „likvidirati“ grupu terorista, uz podršku lovaca-bombardera Su-34, frontovskih bombardera Su-24 pomorskog zrakoplovstva flote i transportno-borbenih helikoptera Mi-24.

Sva ova tehnika zajedno s tenkovima, oklopnim transporterima i borbenim vozilima pješadije, čak i s bespilotnim letjelicama, svima je davno i dobro poznata, ali roboti u ruskoj vojsci viđeni su prvi put. Ranije se ovakva tehnika ruske proizvodnje mogla vidjeti samo kao eksponat na različitim sajmovima i izložbama.

Da su se robotizirane borbene platforme (to je pravi naziv za vojne „robote“) pojavile u naoružanju, moglo se shvatiti nakon prikazivanja ove neobične tehnike na vojnoj paradi u Kalinjingradu, 9. svibnja, povodom godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Ali nije bilo sasvim jasno u kojoj mjeri su „roboti“ (koje su doveli na autoplatformama) bili spremni za izvršavanje borbenih zadataka.

Izvor: kinopoisk

Prema priopćenju press-službe Zapadnog vojnog okruga, u održanoj vojnoj vježbi „borbeni roboti Platforma-M izvršavali su zadatke u vezi s likvidacijom uvjetnih nezakonitih naoružanih formacija u gradskim uvjetima, kao i nanošenje udara po stacionarnim i pokretnim ciljevima“. Istaknuto je da su Platforme djelovale zajedno s malim izviđačkim bespilotnim letelicama Gruša. Kompleks je korišten i za vršenje izviđanja i odrađivanje prolaza po minskim poljima, koja su prema scenariju vježbe postavili teroristi. 


Likovi iz crtanih filmova

Platforma-M je robotizirani kompleks na gusjeničnoj šasiji, na daljinsko upravljanje, koji iz daleka podsjeća na junaka poznatog crtanog filma WALL-E, samo što je njegov lik bez sentimentalnosti, koja nije posebno potrebna u vojnom pozivu.

Platformu s junakom iz crtanog filma povezuje i to što se nešto slično njegovom prototipu pojavilo na ruskom Internetu u vidu animirane prezentacije u kojoj je glavni junak, nalik na Platformu (samo na točkovima) s lakoćom uništavao protivnike-teroriste koji su naoružani oružjem zemalja NATO-a.

 

Izvor: Sergej Fatajanc

Prema oskudnim podacima koje je dala ruska vojska, kompleks Platforma-M opremljen je „sredstvima diferenciranog blindiranja šasije i platforme za oružje i u stanju je osigurati mogućnost vođenja borbenog djelovanja noću, bez demaskirajućih čimbenika“.

Robot je naoružan poznatim mitraljezom Kalašnjikov koji se izrađuje u Iževsku, a ima i četiri bacača granata nepoznatog tipa. U Znanstveno-istraživačkom tehnološkom institutu (NITI) Progres koji je i stvorio ovog robota  za svoje gusjenično „djelo“ dali su sljedeću karakteristiku: „Platforma-M predstavlja univerzalnu borbenu platformu, koristi se za vršenje izviđanja, uočavanje i uništavanje stacionarnih i pokretnih ciljeva, vatrenu podršku jedinicama, patroliranje i čuvanje važnih objekata. Sistem posjeduje mogućnost navođenja oružja, praćenja i uništavanja ciljeva u automatskom i poluautomatskom režimu upravljanja, opremljen je optičko-elektronskom i radio-lokacijskom stanicom za izviđanje.“ 


Nasljednik Lunohoda

Treba spomenuti da se Platforma-M nije pojavila tek tako. Tradicija robotske tehnike u Rusiji postoji od vremena Lunohoda. Još 1964. u naoružanje vojno-zračnih snaga bio je uveden sistem za bespilotno fotografsko i radio-tehničko izviđanje većih dometa, DBR-1. Aparat za izviđanje koji je poletio iz zapadnih oblasti zemlje mogao je izvršavati zadatke iznad čitave Centralne i Zapadne Europe. Prvi program Državnog komiteta za znanost i tehniku koji se ticao konstruiranja i uvođenja industrijskih robota počeo je s radom 1973. Prema stanju iz 1985. SSSR je imao 40% od čitavog svjetskog parka industrijskih robota i po njihovom broju bio je ispred SAD-a. Primjenjivali su se principi mrežnocentričnog upravljanja, a umjetna inteligencija je uvođena i u vojnu sferu. Još 1983. u naoružanje Ratne mornarice SSSR-a bio je uveden protubrodski sistem P-700 Granit. Njegova karakteristika se sastojala u tome što se rakete pri ispaljivanju samostalno postrojavaju u borbeni poredak, razmjenjuju informacije i raspoređuju ciljeve između sebe. S tim što jedna raketa može igrati ulogu lidera, da bude u višem ešalonu. Danas se zadatak grupnog sudjelovanja razmatra znatno šire.

Jednom riječju, u ovoj sferi Rusija već ima ozbiljan rad iza sebe, proizvode i tehnološke zalihe, uključujući i one koji nemaju ekvivalente u inozemstvu. Ali, budući da su izgubili 20 godina, ruski znanstvenici su za sada de facto u ulozi onih koji ne vode, već koji sustižu u trci.