NASA moli Rusiju da nastavi suradnju na ISS-u

20. LIP 2014.

Igor Afanasjev

Internacionalna svemirska stanica: jedino mjesto u svemiru na kojem ljudi danas kontinuirano žive. Otkako su se 2011. prestali koristiti američki shuttleovi, astronauti lete na ISS samo ruskim svemirskim brodovima. Izvor: NASA

I unatoč očitom kolapsu američko-ruskih bilateralnih odnosa, ukrajinska kriza nije utjecala na realizaciju velikih međuvladinih svemirskih projekata kao što je Internacionalna svemirska stanica (ISS). SAD moli Rusiju da 2020. ne „potopi“ ISS, no sudbina jedinog ljudskog naselja u svemiru i dalje je neizvjesna.

Nitko nije nezamjenjiv

„Ne očekujemo da sadašnja situacija utječe na našu suradnju s Rusijom u području osvajanja svemira u miroljubive svrhe, konkretno na partnerstvo u programu Internacionalne svemirske stanice (ISS)“, rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija Sean Fuller, menadžer programa pilotiranih svemirskih letova NASA-e u Rusiji, i dodao da se Washington nada nastavku zajedničkog rada na projektu ISS i nakon 2020. godine, te da je spreman o tome pregovarati s Moskvom.

Podsjetimo, ruski zamjenik premijera Dmitrij Rogozin, koji je u Vladi zadužen za svemirsku industriju, i Oleg Ostapenko, voditelj Federalne kozmičke agencije (Roskosmos), u svibnju su izjavili da zasada nije donesena odluka o nastavku ruskih radova na projektu ISS-a nakon 2020.

Direktor nedavno osnovanog Ujedinjene raketne i svemirske korporacije (ORKK) ispričao je Ruskom vjesniku kakvi su današnji prioriteti u svemirskoj industriji. U razgovoru se dotakao i odgovora na moguće sankcije.

Većina domaćih i stranih medija shvatila je te riječi kao odgovor na sankcije koje je američka administracija uvela prema nizu ruskih kompanija, a još 2. travnja američki State department objavio je kako je privremeno obustavljeno „nekoliko zajedničkih projekata u području istraživanja svemira.“

Upravo iz tog kuta se može razmatrati replika Charlesa Boldena, voditelja američke Državne agencije za aeronautiku i svemirska istraživanja (NASA), na otvaranju Međunarodne zrakoplovne svemirske izložbe ILA 2014 u Berlinu. „Međunarodnom svemirskom stanicom zajedno upravljaju SAD, Rusija, Japan, Europa i Kanada“, podsjetio je. „U projektu nema zemalja bez kojih se ne može.“

Rusija će formulirati novu koncepciju osvajanja svemira

Čini se, ipak, da su visoki ruski dužnosnici, govoreći o 2020. godini, imali u vidu nešto drugo. Rogozinovo i Ostapenkovo gledište zasniva se na tome da mnogi domaći stručnjaci već odavno smatraju da nema smisla nastaviti sa svemirskim istraživanjima koja se u Rusiji vrše u okviru projekata orbitalnih stanica duže od 40 godina. Po njihovom mišljenju, došlo je vrijeme da se napravi odlučan korak izvan zemaljske orbite. „Trebamo uvidjeti kakvu korist imamo od eksploatacije stanice, izračunati sve izdatke i ovisno o tome odlučiti što dalje. Federalna kozmička agencija zajedno s Ruskom akademijom znanosti i Fondom za najnovija tehnološka istraživanja sada radi na principijelno novoj koncepciji daljnjeg osvajanja svemira“, rekao je zamjenik premijera. Po njegovoj izjavi, ovog ljeta će Federalna kozmička agencija predstaviti novu koncepciju osvajanja svemira nakon 2020. godine.

Nakon takvih kategoričnih izjava ruskih dužnosnika može se postaviti pitanje zašto Amerikanci govore o nastavku rada s ruskom stranom, kada je stanica međunarodna. Zašto će im ISS biti potrebna nakon 2020. i hoće li joj u slučaju potrebe moći naći zamjenu?

SAD ne planira izgradnju nove ISS

Kako je za Ruski vjesnik objasnio izvor blizak Roskosmosu, sadašnja orbitalna konfiguracija ISS-a je takva da jedan partner u ovom projektu ne može sam eksploatirati cijeli kompleks. Otkako su se 2011. prestali koristiti američki shuttleovi, astronauti lete na ISS samo ruskim svemirskim brodovima. NASA je 30. travnja 2013. produžila odgovarajući sporazum do 2016. godine, uplativši Roskosmosu 457,9 milijuna dolara za šest mjesta na Sojuzu. Sjedinjenim Američkim Državama izuzetno je važno imati neprekidan pristup Internacionalnoj svemirskoj stanici, koja je većinom realizirana američkim novcem, iako se koristi po principu udjela u vlasništvu.

Planetarna zaštita: što će Rusija suprotstaviti prijetnjama iz svemira?
Ruski znanstvenici razrađuju projekt sustava koji će skupljati informaciju o najopasnijim objektima za Zemlju te uništavati „nepozvane goste“ u slučaju potrebe. Ipak konkretna strategija neutralizacije prijetnji iz svemira je i dalje nepoznata.

Po sadašnjem programu NASA treba stvoriti sredstva (pilotirane svemirske brodove) za prijevoz posada na stanicu u uvjetima partnerstva između države i privatnih tvrtki. No, rokovi za ove radove su takvi da se prvi pilotirani let novog svemirskog broda na ISS može ostvariti tek 2017. Zbog toga ni NASA, a ni privatne tvrtke koje se bave konstruiranjem svemirskih brodova, nisu pretjerano zainteresirane da potroše prilično veliki novac za posao čije rezultate će moći koristiti samo dvije do tri godine, kaže stručnjak.

Kako povijest svjedoči, Amerika može ne samo formirati drugu ISS, nego i samostalno poslati pilotiranu ekspediciju na Mjesec ili Mars, samo je pitanje u novcu i rokovima. NASA u postojećem programu ne spominje „drugu ISS“. Ona ima drugačije planove, i ti planovi sada predviđaju konstruiranje superteške rakete-nosača SLS (Space Launch System), izgradnju višenamjenskog pilotiranog svemirskog broda Orion i letove na tom brodu do Mjeseca i drugih obližnjih asteroida u periodu od 2021. do 2022. godine.

Vrijeme će pokazati hoće li Amerikancima to poći za rukom. U svakom slučaju, na tome se radi punom parom. NASA ima potrebu za Internacionalnom svemirskom stanicom prije svega da bi stekla iskustvo dugotrajnih svemirskih letova i da ne bi ostala bez svemirskih poduzeća zbog otpuštanja ogromnog broja visokokvalificiranih kadrova, kako se to već u više navrata događalo prilikom gašenja većih projekata.

rusija i sad međunarodna svemirska stanica Rusija i SAD