Rusija pravi bespilotne letjelice na tehnološkoj osnovi zrakoplova PAK FA

Izvor: Grigorij Sisojev/Ria Novosti

Izvor: Grigorij Sisojev/Ria Novosti

Rusko zrakoplovstvo očekuje do 2020. prve primjerke udarnih bespilotnih letjelica.

Očekuje se da će državna ispitivanja novih udarnih uređaja početi u 2017. Prema riječima zamjenika ministra obrane Jurija Borisova, trenutno se završavaju znanstveno-istraživački radovi o projektu. U budućnosti ruske udarne letjelice mogu rješavati strateške zadaće, jer neće biti lako primijetne te će se razlikovati od pilotnih uređaja većom borbenom izdržljivošću.


Bespilotne letjelice – nepobitna činjenica budućnosti

Danas se u svijetu proizvodi više od 600 vrsta bespilotnih letjelica. Samo 25 u Rusiji. A prije 20 godina Moskva je bila nepobitni lider u stvaranju bespilotnih letjelica. Ako govorimo samo o izviđačkim avionima Tu-143, u 80-im godinama prošlog stoljeća bilo je pušteno 950 komada. Potom je Ministarstvo obrane obustavilo proizvodnju bespilotnih letjelica: nije bilo sredstava ni ideoloških preduvjeta za narudžbu takve tehnike.

Amerikanci su prisilili ruske vojnike da se vrate bespilotnim letjelicama. Uspješne operacije s primjenom bespilotne tehnike nad teritorijem Afganistana i Pakistana pokazale su da će biti jako teško zamisliti rat u budućnosti bez takve vrste tehnike. Tim više jer za pripremu običnog vojnog pilota odlazi puno godina i milijuni dolara. Istovremeno bespilotna letjelica se napravi brže nego što se obuči personal. Osim toga, bespilotne letjelice minimiziraju ljudske žrtve. Operatori koji upravljaju takvim letjelicama nalaze se u pozadini vlastite vojske i nikad ne stradaju tijekom vojnog sukoba.

Kako se proizvode ruske bespilotne letjelice. Video materijal portala TV Zvezda.

Još jedan impuls za razvoj vlastitih bespilotnih letjelica bio je rat u Južnoj Osetiji u 2008. Upotreba izraelskih bespilotnih letjelica od strane gruzijske vojske prisilila je Ministarstvo obrane da dođe do zaključka da u novom stoljeću neće moći bez takve tehnike.


Vertikalni uspon 

Iste te godine objavljen je prvi tender za razradu bespilotnih letjelica. Nekoliko konstruktorskih kolektiva postali su pobjednici. Konstruktorski biro Jakovleva predstavio je projekt udarnog bespilotnog aparata Skad. Prema vanjskom izgledu i karakteristima pokazao se kao jako sličan američkom X-47.

Globalni udar iz svemira: Povratak „Zvjezdanih staza“
Nagli razvoj nadzvučnih bespilotnih letjelica postat će još jedno mjesto vojno-tehničkog suprotstavljanja Moskve i Washingtona. Kao odgovor na pojavu američke doktrine „munjevitog globalnog udara“ Rusija je spremna razviti ništa manje globalni svemirski štit – Vojsku zračno-svemirske obrane.

Njegova maksimalna uzletna masa iznosi 10 tona. Domet leta je 4 tisuće kilometra. Brzina leta – 800km/h. Može nositi dvije rakete klase „zrak-površina“/„zrak-radiolokacijska stanica“ ili dvije aviobombe od 1 tone. Trenutno se ništa ne zna o razradi tog tipa bespilotne letjelice.

Drugi pobjednik bio je OKB Suhoj s projektom H-40. Ima jako malo informacija o toj letjelici. U svojoj konstrukciji naslijedio je prije svega „očevinske crte“ lovaca marke Su i postat će prototip lovca šeste generacije. O tome govori i Jurij Borisov, aludirajući na to da će se budući udarni kompleks graditi na osnovi tehnologije lovaca pete generacije T-50.

U T-50 ostvaren je glavni zahtjev za suvremene lovce – opremljenost trupa visokom tehnologijom: veliki broj prijenosnika koji mogu samostalno analizirati uzletnu informaciju i unositi ispravke tijekom leta. Mašina može bez sudjelovanja čovjeka izvršiti letove na maksimalno malim visinama, otkriva, klasificira zračne, morske i ciljeve na zemlji.  


Cijena

Tržište bespilotne letne tehnike danas proživljava pravi boom. Vodeće države na tom području spremne su uložiti gotovo 55 milijardi dolara (od kojih će 16 milijardi dolara ići na kupovinu uređaja).

Sredinom veljače 2014. ministar obrane Rusije Sergej Šojgu objavio je da ministarstvo želi do 2020. potrošiti za program opskrbe bespilotnim letjelicama oružanih snaga 320 milijardi rubalja (6, 7 milijardi eura).

Još se ne zna za koju će se vrstu tih letjelica potrošiti novci. Sve posljednje demonstracije bespilotnih letjelica za Ministarstvo obrane dijelile su se na dva dijela: otvorene – gdje su se demostrirale mašine taktičkih i operativno-taktičkih jedinica. To su, u pravilu, bespilotne letjelica s dvostrukom namjenom. I zatvorene – gdje su predstavnici ministarstva mogli vidjeti strateške letjelice.

Taj zatvoreni režim demonstracija svjedoči o tome, misle stručnjaci, da u Rusiji postoje primjeri tehnike o kojima ne vrijedi javno govoriti. Tim više jer glavna vrijednost bespilotnih letjelica nije u aerodinamičkim formama, već u intelektualnom kapacitetu programa putem kojih se upravlja njima.