Cijena besmrtnosti

U proceduru su već ušla 34 čovjeka i 14 životinja, a potpisani su ugovori za još više od 100 ljudi. Naručilaca ima i iz SAD-a i Zajednice nezavisnih država. Mišljenja o ovom projektu su različita, no vlasnici tvrtke i dalje ulažu novac u konkretna znanstvena istraživanja.

Prošlogodišnja anketa Levada centra pokazala je da se 41% građana Rusije boji smrti, dok 20% želi živjeti vječno. Tvrtka KrioRus odgovorila je na njihove strahove i želje. Ona se od 2005. bavi dubokim zamrzavanjem tijela umrlih ljudi i uginulih životinja kako bi u budućnosti mogli ponovno oživjeti.

Tvrtka ima deset osnivača među kojima su biofizičar Igor Artjuhov, osnivač Instituta za biologiju starenja, Valerija Prajd, aktivistica Ruskog transhumanističkog pokreta, i Danila Medvedev, koji je zbog krionike napustio karijeru analitičara investicijske banke.

Poduzetnici su dugo pratili rad međunarodnih tvrtki za krionizaciju te su uvidjeli da se njihove tehnologije mogu koristiti i u Rusiji. Tada su na Zapadu postojale četiri slične tvrtke (najpoznatije su Alcor i Cryonics Institute u SAD-u), koje su u tom trenutku već bile krionizirale oko 150 ljudi.

Velika vjera u budućnost

Krionisti smatraju da se ljudsko tijelo može dovesti u stanje anabioze prije nego što se počne raspadati, i da u tom stanju može ostati dok znanost ne pronađe način za oživljavanje umrlih. Istraživači smatraju da će biti moguće oživjeti tijelo, a ujedno i osobnost i svijest konkretnog čovjeka. Kako bi se to postiglo, morat će ponovno proraditi dijelovi pokojnikovog mozga odgovorni za trajno pamćenje. Također, neki vjeruju da će u budućnosti biti moguće oživjeti i mozak ako se određeni dijelovi zamijene elektroničkim čipovima te da će znanstvenici možda uspjeti i izraditi model mozga sa svim detaljima. Po mišljenju Medvedeva i Prajd, koji se pozivaju na radove poznatih neurofizičara, to bi se moglo dogoditi u sljedećih 50 do100 godina.

Valerija Prajd, direktorica "KrioRusa" s osnivačem krioniranja Robertom Ettingerom. Izvor: "KrioRus"

Optimizam krionista ne dijele predstavnici službene znanosti s kojima smo razgovarali. „Svjetska znanost danas smatra da se zamrznuti ljudski organizam ne može oživjeti. Zbog toga ruska medicinska znanost tretira krioniste kao vračare ili nadriliječnike, i kao popularizatore pseudoznanosti“, smatra Irina Silujanova, predstojnica katedre za bioetiku Ruskog nacionalnog istraživačkog medicinskog sveučilišta N. I. Pirogov.

S pravnog gledišta činjenica da se tvrtka bavi nestandardnom djelatnošću još ne znači da su njezini radnici prevaranti, odgovara Svetlana Judina, pravnica tvrtke Hrenov i partneri. „Poslovanje tvrtke za očuvanje ljudi može se tretirati kao prijevara ukoliko radnik tvrtke tvrdi ili obećava da će zamrznuti leš sigurno oživjeti i čak navodi datum ili razdoblje kada se to čudo treba očekivati​. No, ako radnici samo tvrde da je oživljavanje moguće, ali uz pomoć metoda koje još nisu otkrivene, onda tu nema nikakve prevare.“

Klijenti tvrtke KrioRus potpisuju ugovor o izvođenju znanstvenog eksperimenta očuvanja i oživljavanja čovjeka. Tvrtka traži od naručitelja potvrdu o tome da pristaje na proces u kojem izvršitelj ne jamči oživljavanje kriopacijenta.

„Rusija treba pripremiti zakone kojima se regulira krionika“, smatra Marija Bast, predsjednica Udruge ruskih odvjetnika za ljudska prava. „Danas KrioRus ima dosta problema. Čak i ako je netko pismenim putem izrazio želju za krionizacijom poslije smrti, rođaci često osporavaju tu odluku, pa uspjeh krioničkog zamrzavanja nečijeg tijela ovisi i o ponašanju njegovih bližnjih.“

Osnivači su 2005. uložili oko 10 tisuća dolara u ovaj biznis. Novac je utrošen uglavnom na opremu kriotorijuma (objekta za čuvanje tijela) u Zelenogradu pored Moskve.

Kasnije je potrošeno još oko 20 tisuća dolara na kupnju nekoliko kriostata za čuvanje tijela u suhom ledu. Dodatna sredstva su utrošena i za nekoliko Dewarovih boca zapremine 45 litara (za čuvanje pojedinačnih organa, bioloških uzoraka DNA, krvi iz pupkovine i dr.). Otkako je tvrtka počela s radom njezini osnivači potrošili su oko 60 tisuća dolara, a više od 50 tisuća dolara su dobili od sponzora.

Zamrzavanje cijelog tijela u kompaniji KrioRus stoji 36 tisuća dolara, a samo glave ili mozga (neurokrionizacija) 12 tisuća dolara.

Podrška rada kriotorijuma (uključujući i troškove za plaće pomoćnom osoblju) stoji tvrtku od 80 do 120 tisuća dolara godišnje. Kupovina tekućeg dušika (a tvrtki je mjesečno potrebno pola tone) stoji 8,5 tisuća dolara godišnje.

Krionauti

Sada je u tvrtki KrioRus zamrznuto 34 pokojnika (od toga je manje od polovine izabralo neurokrionizaciju). Još 100 ljudi platilo je unaprijed kompaniji ovu uslugu. Narudžbe stižu ne samo iz Rusije, nego i iz Zajednice nezavisnih država, Europe i SAD-a. U kriotorijumu se čuvaju i tijela 14 domaćih životinja (za svaku su njihovi vlasnici platili u prosjeku po 12 tisuća dolara). Tvrtka je 2013. krionizirala 11 ljudi i zaradila oko 230 tisuća dolara. Valerija Prajd kaže da je posao već počeo donositi profit.

Krio-Spremnik. Izvor: "KrioRus"

Zasada KrioRus ne troši novac na reklamu i marketing. Osnivači tvrtke nadaju se da će istraživanja koja su upravo u toku omogućiti oživljavanje pacijenata već u sljedećim desetljećima. Istraživanja se vrše u dva laboratorija, u Moskvi i Voronježu. U znanstvena istraživanja ulaže se oko 30 tisuća dolara godišnje, s tim što oba laboratorija i sami nalaze privatne investitore. Osnivači planiraju ubuduće proširiti posao i opremiti još jedan kriotorijum gdje će se čuvati tijela zamrznuta po novoj tehnologiji, bez kristala leda. Za investiranje u taj projekt bit će potrebno još oko milijun dolara.

Medvedev i Prajdova smatraju da će tvrtka za krionizaciju u budućnosti moći sklapati ugovore o kreditiranju kriousluga i s bankama. Zasada, naime, neke banke daju kredite samo za obavljanje „obične“ sahrane.