Oficiri s 4. brigadom zračne i svemirske obrane u borbeno kontrolnoj sobi u Moskovskoj regiji. Izvor: Grigorij Sisojev
Vojna prijetnja iz obližnjeg svemira
Za razliku od filmskog redatelja Georgea Lucasa američki predsjednik Ronald Reagan svakako je znao da rat u svemiru nije tako daleko. Manjak potrebne tehnologije bio mu je prepreka da ostvari ideju totalne američke dominacije nad Sovjetima 80-ih godina 20. stoljeća. 25 godina nakon završetka njegovog predsjedničkog mandata Amerika je dobila takvu tehnologiju. U prosincu prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin je istaknuo da pojava udarnih nadzvučnih, bespilotnih i svemirskih sredstava napada i njihova moguća primjena je u stanju munjevito razoružati Moskvu.
Nakon posjete u lipnju 2013. tvornici za proizvodnju raketa za protuzračnu obranu predsjednik Putin je izjavio: „Učinkovita Zračno-svemirska obrana je garancija stabilnosti naših strateških snaga odvraćanja, prekrivanja teritorija države od zračno-svemirskih sredstava napada“. Ni jedna država svijeta, osim SAD-a, nije u stanju zaprijetiti stabilnosti ruskih strateških snaga odvraćanja... i ni jedna nema sredstva za zračno-svemirski napad“.
„Zacrtana zadaća odgovara razumijevanju suvremenih vojnih prijetnji s kojim se može suočiti Rusija u sljedećih 15-20 godina“, uvjeren je Igor Korotčenko, vojni stručnjak. „Ona se sastoji u tome da se u čitavom nizu država, prije svega u SAD-u, aktivno razrađuju nadzvučna vojna udarna sredstva, koja neće samo ispunjavati zadaće u zračnom prostoru, nego i u obližnjem svemiru. Odavdje proizlazi potreba za stvaranjem sustava s novim kompleksima protuzračne i proturaketne obrane“.
Rusiju će zatvoriti
u radiolokacijski prsten
U ožujku je u Rusiji osnovan Znanstveno-istraživački institut za Zračno-svemirsku obranu. On će morati razviti sustave obavijesti i upozorenja o zračno-svemirskom napadu i uništavanju sredstava zračno-svemirskog napada te sustave navigiranja i tehničkog osiguranja vojski (snaga) Zračno-svemirske obrane. Praktičnom stranom posla bavit će se koncern Strateški sistemi zračno-svemirske obrane, koji ujedinjuje stručnjake raketne i radiolokacijske tehnike. Od 22 trilijuna rubalja, koji su izdvojeni za čitav program snabdjevanja oružja ruske vojske do 2020., na „Zvjezdane ratove“ Moskva će potrošiti oko 20% naloga za isplatu, odnosno oko 106 milijardi dolara.
Video sa portala TV „Zvezda“
Za te novce već je počela globalna obnova jedinstvenog radiolokacijskog polja ranog upozorenja o lansiranju raketa. Duž ruske granice razvijaju se najnovije radiolokacijske stanice tipa Voronjež-DM. Prema svojim mogućnostima one sve vide što se događa na udaljenosti od 3 tisuće kilometara od granice Rusije. Takve stanice već postoje u Lenjingradskoj, Kalinjingradskoj, Irkutskoj oblasti te u Altajskom i Krasnodarskom kraju. Pretpostavlja se da će biti smještene otprilike na međusobnoj udaljenosti od tisuću kilometara te da će se, prema riječima zamjenika obrane Jurija Borisova, izgraditi do 2018. radiolokacijski prsten oko Rusije.
Nova trka u naoružanju?
Osim sustava za upozorenje o zračno-svemirskom napadu Moskva aktivno razvija udarnu komponentu. Proteklih godina završena je velika modernizacija ruskog sistema proturaketne obrane A-135 oko Moskve. Kao dopuna u planu je raširiti protuzračne sisteme kratkog dometa Pancir-S1, 28 protuzračnih pukovnija s kompleksima S-400 Trijumf (oko 450-670 lansirnih uređaja), te 38 divizije novog sistema S-500 Vitjaz (300-460 lansirnih uređaja). Prema riječima Jurija Borisova, u Kirovskoj i Nižegorodskoj oblasti gradi se nekoliko novih tvornica za njihovu proizvodnju. Vrijednost tih proizvodnji procjenjuje se na više od milijardu dolara.
![]() |
Strogo povjerljivo: Kako se konstruiraju letjelice usred Sibira |
Ništa nisu manje veliki ni radovi u oblasti povećanja ratnog potencijala ruskog strateškog naoružanja. Tek od trenutka izlaska SAD-a iz Sporazuma o ograničenju proturaketne obrane Moskva je isprobala i postavila kopnene i morske snage nuklearnog odvraćanja. Radi se o 6 novih tipova međukontinentalne balističke rakete. Sve one, za razliku od raketa koje potpadaju pod rusko-američke dogovore o ograničenju, nemaju samo jednu, već nekoliko nuklearnih glava.
U Moskvi su uvjereni da planovi razvoja Zračno-svemirske obrane neće dovesti do nove utrke u naoružanju. Iznos vojnih troškova Rusije i SAD-a, koji su predviđeni za te ciljeve, razlikuje se nekoliko puta.
U tom smislu predsjednik Putin je kudikamo pragmatičniji od svojih prethodnika iz Reaganovog vremena te ne misli „stići i prestići“ Washington. Kremlj pokužava dati simetrični odgovor koji ima za cilj suzbiti mogućnost agresije.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu