Danas u svijetu postoje samo dva centra za obuku borbenih delfina — to je baza u San Diegu (SAD) i Sevastopolj (Rusija). Fotografija iz slobodnih izvora
Delfini kao ratnici
Sjedinjene Države su prve počele koristiti delfine u vojne svrhe 1960-ih. Životinje su sudjelovale u ratu u Perzijskom zaljevu. U SSSR-u je znanstveno-istraživački centar za obuku delfina otvoren na obali Crnog mora 1965. Tamo su se borbeni delfini koristili prije svega za patroliranje ulaza u pomorske baze, za uočavanje ronioca potencijalnog protivnika, kao i za traženje mina. Neko vrijeme postojala je i obuka delfina-samoubojica („smrtnika“), koji su služili za uništenje protivničkih brodova.
Ranije su borbeni kljunasti delfini i morski lavovi trenirani po sovjetskim programima u interesu Ratne mornarice Ukrajine. Ukrajinska vojska ih je obnovila nakon raspada SSSR-a, tek 2012. Nakon ulaska Krima u sastav RF, oceanarij i delfini su postali ruski.
„Inženjeri oceanarija rade na novoj opremi za nove programe sa ciljem da se delfini učinkovitije koriste pod vodom“, rekao je sugovornik agencije i napomenuo da će delfini i morski lavovi biti angažirani radi potrage za potonulim predmetima ili vojnom tehnikom, kao i za uočavanje borbenih plivača.
Prema riječima sugovornika agencije, borbena oprema za životinje je vrlo zastarjela.
„Naši stručnjaci su radili na novoj opremi i uređajima, koji otkrivanje podvodnog cilja preko sonara delfina pretvaraju u signal na monitoru operatera. Ratna mornarica Ukrajine nije imala dovoljno financijskih sredstava za ovakav know-how, tako da je nekoliko projekata moralo biti ukinuto“, rekao je zaposleni u oceanariju.
Krim i Kalifornija
Danas u svijetu postoje samo dva centra za obuku borbenih delfina — to je baza u San Diegu (SAD) i Sevastopolj (Rusija).
Izrazio je nadu da će Ratna mornarica RF naći sredstva za nastavak specijalne obuke borbenih delfina i morskih lavova.
„Napraviti od delfina ubojicu ili kamikazu nije ništa složenije nego učiniti to od psa. Ali praktični rezultat će biti isti. Na kraju krajeva, vojska bi se morala odreći borbenih delfina, isto kao što su se već odrekli borbenih pasa, ili borbenih deva, slonova, čak i borbenih konja – konjice“, smatra analitičar RIA Novosti, Sergej Petuhov.
Prema njegovom mišljenju, glavni problem u dresiranju delfina predstavlja to da ga je potrebno naučiti kako razlikovati „naše“ od „njihovih“.
„Delfin se može izdresirati da razlikuje našeg od njihovog tako što će ‘njihov’ biti obilježen nekakvim vizualnim, kemijskim, akustičnim, hidroakustičnim znakom. Ali iz razumljivih razloga se u ratu ‘njihovi’ ne mogu obilježiti. Dakle, moraju se obilježavati naši“, primjećuje Petuhov.
Ipak, time se problem rješava samo djelomično.
„Ako bi bio takav zadatak da se delfin nauči svojim kljunom zahvatiti samo obilježene objekte, onda bi tu bilo uspjeha, možda ne stopostotnog, ali približno tome. Međutim, znatno je teže naučiti životinju ne dirati obilježene predmete i juriti sve ostale, neovisno o njihovom obliku, dimenzijama, mirisu, prirodi vibracija i sličnost. Vjerojatnost greške tu raste do opasne granice“, kaže Petuhov.
Ruski tekst na sajtu RIA Novosti
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
